Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks poslao je premijeru Plenkoviću 24. ožujka pismo u kojem je pozvao Hrvatsku da brzo ratificira tu konvenciju.
Muižnieks je također istaknuo da je važno razjasniti pogrešne predodžbe o toj konvenciji u hrvatskoj javnosti, posebice u pogledu korištenja termina "rod".
"Neki kritičari možda priznaju da je nasilje nad ženama problem, ali žele spriječiti vlade da dovode u pitanje tradicionalne rodne uloge i stereotipe, zbog kulturnih uvjerenja da bi muškarci i žene trebali imati posve različite uloge u javnom životu i obitelji. Taj pristup ograničava žene na stereotipne uloge majki, rađanje i brigu za djecu kod kuće. Kritičari idu tako daleko da tvrde da Istanbulska konvencija ne bi trebala biti ratificirana jer bi ugrozila društva utemeljena na tradicionalnim obiteljima. To je laž: sve mjere predviđene Istanbulskom konvencijom jačaju obiteljske temelje i veze sprečavajući i boreći se protiv nasilja, koje je jedan od glavnih razloga za uništavanje obitelji", navodi Muižnieks u pismu.
U pisanu odgovoru premijer Plenković je naglasio da hrvatski Ustav priznaje rodnu ravnopravnost kao jednu od najvećih vrijednosti te istaknuo da je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta njegove vlade.
Plenković je poručio da bi nacrt zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije trebao biti upućen u formalnu proceduru za usvajanje potkraj ove godine.
"(...) Središnje koordinirajuće tijelo za zaštitu od nasilja u obitelji - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pokrenulo je proces ratifikacije Istanbulske konvencije. Osnovana je radna skupina za izradu prijedloga zakona o ratifikaciji Konvencije i po Planu normativnih aktivnosti Ministarstva, nacrt zakona trebao bi biti poslan u formalnu proceduru za usvajanje u posljednjem kvartalu 2017.", stoju u Plenkovićeu pismu od 12. travnja koje je Hina u utorak dobila na uvid.
Plenković također naglašava da su odredbe Istanbulske konvencije uzete u obzir prilikom pripreme nove Nacionalne strategije za zaštitu od obiteljskog nasilja za razdoblje od 2017. do 2022., koja definira mjere na području prevencije, zakonskog okvira i potpore žrtvama nasilja.
Hrvatska je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji potpisala 2013. godine, a Konvencija je 2014. stupila na snagu.
