Europska komisija objavila jesensku prognozu gospodarstva: 'Očekuje se stabilizacija inflacije'
Jesenska gospodarska prognoza 2025. Europske komisije pokazuje da je rast u prva tri tromjesečja 2025. nadmašio očekivanja
Jesenska gospodarska prognoza 2025. Europske komisije pokazuje da je rast u prva tri tromjesečja 2025. nadmašio očekivanja. Iako je snažan učinak u početku bio potaknut porastom izvoza u očekivanju povećanja carina, gospodarstvo EU-a nastavilo je rasti u trećem tromjesečju.
Očekuje se da će gospodarska aktivnost u budućnosti nastaviti umjereno rasti tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom, unatoč zahtjevnom vanjskom okruženju, izvijestili su iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
U ovogodišnjoj jesenskoj prognozi predviđa se rast realnog BDP-a u EU-u od 1,4 posto u 2025. i 2026., do 1,5 posto u 2027. Očekuje se da će europodručje odražavati taj trend, a predviđa se da će realni BDP porasti za 1,3 posto u 2025., 1,2 posto u 2026. i 1,4 posto u 2027.
Predviđa se da će se inflacija u europodručju nastaviti smanjivati i pasti na 2,1 posto u 2025. te da će se tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom kretati oko 2 posto. Očekuje se da će inflacija u EU-u ostati neznatno viša te će se 2027. smanjiti na 2,2 posto.
Stabilizacija inflacije i stope nezaposlenosti
Inflacija u europodručju neznatno je revidirana u odnosu na proljetnu prognozu. Očekuje se da će se smanjiti s 2,4 posto u 2024. kako bi se postigao cilj ESB-a od 2 posto u 2027. Kretanja se razlikuju među komponentama, pri čemu su smanjenja cijena usluga i inflacije cijena hrane neutralizirana rastućom inflacijom energije.
Jačanje konkurentskih pritisaka uvoza i aprecijacije eura trebali bi ograničiti inflaciju neenergetskih proizvoda. Predviđa se da će ukupna inflacija u EU-u biti neznatno viša od inflacije u europodručju, koja će se postupno smanjivati s 2,6 posto u 2024. na 2,2 posto u 2027. U toj se prognozi pretpostavlja da će novi sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS2) stupiti na snagu 2027., kao što je i zakonski propisano.
Postupno usporavanje rasta zaposlenosti koje je započelo 2022. nastavilo se i u prvoj polovini 2025. Ipak, gospodarstvo EU-a u tom je razdoblju stvorilo 380 000 radnih mjesta. Očekuje se da će se zaposlenost nastaviti umjereno povećavati – za 0,5 posto u 2025. i 2026. – prije usporavanja na 0,4 posto u 2027.
Očekuje se da će se stopa nezaposlenosti dodatno smanjiti s 5,9 posto 2025. i 2026. na 5,8 posto 2027. Rast plaća u EU-u trebao bi se usporiti, ali i dalje biti iznad inflacije, čime bi se skromno poboljšala kupovna moć kućanstava.
Globalno okruženje i dalje negativno utječe na izglede
Kad je riječ o budućnosti, rizici za izglede za rast smanjuju se. Trajna neizvjesnost trgovinske politike i dalje opterećuje gospodarsku aktivnost, a carine i necarinska ograničenja potencijalno ograničavaju rast EU-a više nego što se očekivalo.
Svaka daljnja eskalacija geopolitičkih napetosti mogla bi pojačati šokove u opskrbi. Istodobno bi ponovno određivanje cijene rizika na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira, posebno u tehnološkom sektoru SAD-a, moglo utjecati na povjerenje ulagača i uvjete financiranja. Domaća politička neizvjesnost također bi mogla opteretiti povjerenje. Naposljetku, sve veća učestalost katastrofa povezanih s klimom mogla bi ugroziti rast.
S pozitivne strane, odlučan napredak u reformama i programu konkurentnosti, veća potrošnja za obranu usmjerena na proizvodnju u EU-u i novi trgovinski sporazumi mogli bi potaknuti gospodarsku aktivnost više nego što je predviđeno. Više informacija o gospodarskoj prognozi Europske komisije pročitajte ovdje.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska ponovno neslavni prvak Europe: Cijene ovoga porasle za 12 posto
403 Forbidden