Europska komisija zatražila je u srijedu, piše Novi list, na početku novog europskog semestra, dubinsku analizu za 16 zemalja Unije radi naznaka moguće slabije konkurentnosti i makroekonomskih neravnoteža. Među zemljama za koje će biti izrađena dubinska analiza ekonomskih kretanja je i Hrvatska, koja se suočava s nizom pokazatelja makroekonomske neravnoteže, bilo da je riječ i izrazito negativnoj stopi neto stranih ulaganja, izgubljenom udjelu na izvoznom tržištu, dugu opće države ili visokoj stopi nezaposlenosti.

Poseban problem je nezaposlenost mladih

Negativna stopa neto stranih ulaganja u Hrvatskoj od gotovo 90 posto u odnosu na BDP (Komisija zabrinjavajućim smatra već minus od 35 posto BDP-a) uglavnom je rezultat akumulacije deficita tekućeg računa prije globalne krize.

Nastavak recesije zajedno s rigidnosti na tržištu rada te 'uskim grlima' u sustavu socijalne sigurnosti, doveli su do pada zaposlenosti uglavnom u privatnom sektoru, te je stopa nezaposlenosti porasla na gotovo 16 posto u prošloj godini. Poseban problem je nezaposlenost mladih sa stopom iznad 40 posto. Komisija navodi da visok udio dugotrajno nezaposlenih ukazuje na strukturne probleme domaćeg tržišta rada. Kako se ističe, udio građana Hrvatske kojima prijeti siromaštvo u uzlaznom je trendu i među najvišima u Europi.

Cijeli članak pogledajte OVDJE.