Vijest da će Europska unija ukinuti obavezno sezonsko pomicanje sata od listopada 2019. godine izazvala je veliko zanimanje javnosti. Kako se već godinama u javnom prostoru debatiralo o prednostima i manama sezonskog pomicanja kazaljki, Europska komisija odlučila je građane Unije pitati što misle o tom pitanju.
Provedena je anketa koja je zabilježila rekordni odaziv od 4,6 milijuna ispitanika, a čak 84 posto njih usprotivilo se praksi pomicanja sata. Bio je to konačni okidač Europskoj komisiji da naloži zemljama članicama da do travnja 2019. godine donesu odluku o tome žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Slijedom toga, pokušali smo doznati za koju će se opciju odlučiti Hrvatska i na koji će način Vlada donijeti odluku. A teško da je netko upućeniji o ovoj temi od DavoraŠkrleca, hrvatskog europarlamentarca koji je član radne skupine Europskog parlamenta koja se bavila tematikom ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata u EU-u.
Austrija će predložiti ljetno računanje vremena
"Hrvatska Vlada će sigurno odluku donijeti u internoj koordinaciji s ministarstvima te koordinaciji unutar EU-a. Budući da se odluka donosi izmjenom Uredbe Vlade RH, najjednostavnije je to provesti kroz sustav e-savjetovanja kao i za ostale zakonodavne izmjene", kaže Škrlec koji u Europskom parlamentu djeluje u Klubu zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza.
Prema informacijama kojima Škrlec raspolaže, Austrija, koja do kraja godine predsjedava Vijećem EU-a, planira tu temu staviti na dnevni red neformalnog sastanka ministara transporta u listopadu.
"Isto tako je procurila informacija da će austrijski prijedlog biti da se zadrži ljetno računanje vremena", otkriva hrvatski europarlamentarac za Net.hr.
Taj prijedlog poklapa se s mišljenjem Ministarstva turizma koje se već izjasnilo za ljetno računanje vremena budući da je turizam još uvijek naša najuspješnija grana gospodarstva. "Pretpostavljam da će to biti presudan kriterij, kao i činjenica za što će se odlučiti naši gospodarski najznačajniji pratneri u EU-u", poručuje Škrlec.
Davor Škrlec
Našeg sugovornika smo upitali i postoji li, primjerice, mogućnost da Hrvatska kroz nekoliko godina uslijed, recimo, promjene vlasti promijeni odluku pa poželi s ljetnog prijeći na zimsko računanje vremena ili obratno.
"Postoji samo mogućnost promjene standardnog vremena, odnosno vremenske zone u kojoj se članica ili neki njezin teritorij nalazi i koja je predviđena u predloženom tekstu izmjene Direktive (članak 2.) i ta se promjena mora najaviti Europskoj komisiji najmanje šest mjeseci unaprijed. Nije predviđena mogućnost da pojedinačna država članica ponovno uvede zimsko-ljetno računanje vremena", objašnjava Škrlec.
Dodajmo i kako je za pitanje odabira zimskog ili ljetnog računanja vremena nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje treba dati prijedlog za koordinaciju Vlade RH. Ministarstvo na naše upite vezane uz ovu temu do objave ovog teksta još nije odgovorilo.
Što kažu čitatelji Net.hr-a?
Inicijativu koja će vjerojatno stići iz Austrije da Europska unija zadrži ljetno računanje vremena, čini se, odgovara i većini čitatelja Net.hr-a. Naime, prije desetak dana smo vas u anketi pitali koju biste opciju izabrali, a vas 61 posto izabralo je ljetno računanje vremena. Jasno, radi se o internetskoj anketi koja nije u potpunosti relevantna, no više od 10.500 glasova nije zanemariv uzorak koji govori da hrvatske građane ova tema itekako zanima.
Inače, kada bismo ostali na ljetnom računanju vremena, dakle onom kakvo imamo trenutačno, u prosincu bi, prema podacima zagrebačke zvjezdarnice, sunce izlazilo tek oko 8.30. Zalazak sunca bio bi iza 17 sati, i naravno, što se prosinac odmiče kraju i dan bi trajao dulje.
Ako bismo se odlučili za zimsko vrijeme, sunce bi u lipnju izašlo već iza 4 ujutro, a zašlo nešto prije 20 sati.
