Naime, prema Vladinim podacima, u državnoj upravi u Hrvatskoj radi oko 53.000 ljudi, a tu nisu ubrojani i deseci tisuća zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim poduzećima. Na plaće državnih službenika i namještenika u Hrvatskoj je lani potrošeno 22,6 milijardi kuna, ili nešto manje od petine proračunske potrošnje.

Europska unija je pak lani donijela proračun težak oko 142 milijarde eura, a za administraciju je izdvojeno 5,7 posto iznosa, odnosno 8,2 milijarde eura. Od toga je 3,3 milijarde otišlo za funkcioniranje Europske komisije, najvećeg tijela Unije koje zapošljava 33.000 ljudi, piše Jutarnji list .

Iako se stupanj birokratiziranosti EU i Hrvatske ne može uspoređivati, jasno je da ih razdvajaju svjetlosne milje – kako po kvaliteti, tako i po načinu funkcioniranja. Naime, dok je u EU način regrutiranja i napredovanja birokrata prilično jasan i transparentan, u Hrvatskoj još caruju nepotizam, političke, rodbinske i prijateljske veze.

"Naši se službenici ne bave suštinom nego formalnostima. Od građana se, primjerice, traži hrpa nepotrebnih papira koji samo kompliciraju život", komentirao je Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti.