Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sletio je u utorak oko 15 sati u zagrebačku Zračnu luku Franjo Tuđman. Njegov dolazak dogodio se nešto ranije od planiranog pa su se građani našli u neočekivanoj gužvi na prometnicama.
Turskog predsjednika i njegovu suprugu Emine Erdogan predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dočekala je s Jakovom Kitarovićem na Pantovčaku. Uz počasnu stražu odsvirane su hrvatska i turska himna, a turski predsjednik iznenadio je prisutne kad je pripadnicima oružanih snaga na hrvatskom kazao: 'pozdrav vojnici'. Nešto iza 19 sati slijedile su izjave predsjednice RH i turskog predsjednika. Prvo je govorila Grabar-Kitarović.
'Hrvatska podržava Tursku na putu prema EU i naša je suradnja u okviru NATO-a vrlo dobra'
"Prije 10 godina bio sam u Hrvatskoj u svojstvu premijera, a u tih 10 godina puno toga se promijenilo. Hrvatska je ušla u EU i postala članica NATO-a. Mi kao Turska pružamo punu podršku Hrvatskoj. Došao sam s velikim izaslanstvom te ćemo u budućnosti bolje promatrati situaciju u Hrvatskoj", poručio je Erdogan.
"Želim naglasiti da je naše gospodarske odnose potrebno poboljšati i povećati. Cilj je da ulaganja budu milijardu dolara. Zasad se potencijali ne vide, ali dok imamo volju vjerujem da možemo uspjeti. Sa mnom je došlo 60 tvrtki koje investiraju u Hrvatskoj i to će se i nastaviti", poručio je Erdogan.
Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan
(Jurica Galoic/PIXSELL)
Uslijedila su pitanja medija. Predsjednica je upitana ima li naznaka što možemo očekivati od hrvatsko-turskog gospodarskog foruma te na koji način Hrvatska kao zemlja koja je EU može pomoći Turskoj u procesu europske integracije.
"Postoji niz područja u kojima Hrvatska može pomoći Turskoj, pogotovo oko ukidanja viza. Nadam se da će biti recipročno. Iznimno nam je bitna energetika, izvoz poljoprivrednih proizvoda, izvoz goveđeg mesa u Tursku. Tu je i pitanje turizma, ulaganje u sektor turizma i razmjena turista", kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.
Drugo pitanje je postavljeno turskom predsjedniku Erdoganu, a vezano je uz građane novog ustava jer se danas govorilo o pitanju sekularizma. Treće pitanje se ticalo Sirije i sirijskih izbjeglice jer je medije zanimalo kakva su Erdoganova očekivanja od građana na ovom polju.
"Što se mene tiče, još dok sam bio premijer imao sam isto mišljenje o ustavu. Kao osnivač stranke koja drži do istih stavova, a to je da država ima isti odnos prema svim vjerama. Analizirali smo sekularne sustave i kao kandidat za predsjednika sam iznio svoje stavove".
"Vjerujem da će se broj letova u Tursku povećati, kao i broj hrvatskih turista koji dolaze u Hrvatsku. Važna je zajednička politika na Balkanu. Razgovarali smo o solidarnosti koja je važna za mir i stabilnost na Balkanu. Hrvatska, Turska i BiH mogu stvoriti snažni bilateralni mehanizam za to. Njime će upravljati samo najviši dužnosnici. Sastanak je bio vrlo uspješan, nadam se da će tako biti i sutra na sastanku s poduzetnicima", kaže Erdogan.
"Naša dužnost u NATO-u pružit će nam priliku da govorimo o terorizmu i predsjednica je naglasila kako Turska puno čini u toj borbi i želim joj na tome zahvaliti. Znam da se Hrvatska brine oko izbjeglica, na tom polju mi puno radimo", kazao je turski predsjednik.
"Zajednička politika na Balkanu je važna. Po tom pitanju RH, BiH i Turska mogu stvoriti snažan trilaterani mehanizam kojim će upravljati samo visoki državni dužnosnici", kazao je za kraj obraćanja Erdogan.
Nesreća na trasi kojom je prolazio Erdogan
Nekoliko minuta prije dolaska turskog predsjednika Tayyipa
Erdogana u zagrebačku zračnu luku na križanju Ulice grada
Vukovara i Hrvatske bratske zajednice došlo je do prometne
nesreće.
Nesreća se dogodila par minuta prije nego je cesta zatvorena zbog
prolaska Erdogana. U nesreći su sudjelovala dva osobna
automobila, a zasad nema informacija o ozlijeđenima. Nastala je
veća materijalna šteta.
Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prvih 30 od oko petstotinjak izbjeglica iz programa preseljenja iz Turske, zemlje koja je prihvatila najviše, oko 2,2 milijuna Sirijaca izbjeglih pred četverogodišnjim ratom.
Zagreb bi uskoro trebao platiti i svoj dio iz europske financijske pomoći Turskoj, a ove godine je riječ o 1,7 milijuna eura.
Hrvatski dužnosnici isticali su da podupiru dugotrajan europski put Turske i da joj je najmlađa članica Unije spremna pomoći prenošenjem vlastitih iskustava iz pristupnog procesa.
