Epidemiologinja i članica Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, dr. Petra Klepac, rekla je u razgovoru za Večernji list da su očekivali da jesenski val koronavirusa u Hrvatskoj, ovisno o primijenjenim mjerama, može biti i gori od proljetnoga. "Naime, u proljeće smo imali 'sreću u nesreći' da se SARS-CoV-2 u Europi pojavio na kraju sezone gripe. To znači da se zdravstveni sustavi, koji su inače u Europi pod velikim pritiskom zimi, nisu morali nositi istodobno s dva respiratorna virusa. U Velikoj Britaniji, primjerice, bolnički je sustav u krizi svake zime i često je na rubu kapaciteta", rekla je.
Na pitanje što je ključno ove zime, Klepac je rekla da je bitno osim Covida, izbjeći i gripu, pa je to jedan od razloga zašto je važno cijepljenje protiv gripe. "Kako su i SARS-CoV-2 i virus gripe respiratorni virusi, mjere koje sprječavaju širenje Covida-19 bit će efikasne i protiv gripe, tako da je gripa trenutačno u Europi na vrlo niskom nivou i njena sezona još nije počela. Kakva će biti zima, ovisi o primijenjenim mjerama, a tu nošenje maski, fizičko distanciranje i pranje ruku mogu puno pomoći", dodala je.
Klepac vjeruje da nas idućih nekoliko mjeseci očekuje teška situacija. "Mislim da nas očekuje vrlo teška situacija s velikim pritiskom na bolnice i respiratore te da će bolničko osoblje biti u nezavidnoj situaciji, morat će donositi vrlo teške odluke. Čeka nas i vrlo dinamičan ples s virusom i balansiranjem mjera. Velika većina europskih zemalja odlučila se za oštrije mjere od Hrvatske jer se želi izbjeći zima s visokom razinom zaraze u populaciji. U Europi jedino Estonija ima blaže mjere od Hrvatske, ali tamo je udio pozitivnih testova ispod pet posto i relativni broj novozaraženih manji je više nego triput. No u idućih nekoliko mjeseci očekuju nas dobre vijesti, dolazak cjepiva", rekla je.
'Semafor urla crvenom bojom'
Odgovarajući na pitanje je li trenutačna situacija izmakla kontroli, kaže da procijeniti trenutačne epidemiološke parametre nije lako i da je epidemiološka krivulja vrlo osjetljiva na male promjene u ponašanju ljudi.
"Postavlja se i pitanje što točno znači da je epidemija izmakla kontroli. Zbog toga su zemlje odlučile uvesti sustav semafora te prate određene indikatore, a kada oni prijeđu unaprijed utvrđenu granicu, uvode se mjere, koje se prema razvijanju situacije pooštravaju ili popuštaju. U slučaju nedostatka semafora, WHO nudi jednostavno pravilo – ako je udio pozitivnih testova veći od pet posto, to znači da je epidemija izmakla kontroli.
U Hrvatskoj je već više od tri tjedna udio pozitivnih veći od 20 posto, u posljednjih nekoliko dana čak i više od 30, a danas više od 35 posto. Usto, brojevi umrlih na bolničkom liječenju i na respiratorima zabrinjavajuće rastu. Od sastanka Znanstvenog savjeta 6. studenoga zabilježeno je više od 430 umrlih. U Hrvatskoj taj nepostojeći semafor tjednima 'urla' crvenom bojom.
Kako smanjiti pritisak na bolnice?
Upitana može li se krivulja izravnati bez strožih mjera, Klepac kaže da kod analize krivulja nije samo bitno raste li, stagnira ili pada, nego je bitan i broj zaraženih u populaciji. "Ako dolazi do zaravnjenja krivulje, a imamo visok broj zaraženih u populaciji, onda ulazimo u situaciju visoke incidencije i svaki tjedan imamo otprilike isti broj novozaraženih, no taj je broj u našem slučaju previsok.
Nije dovoljno da se krivulja izravna, bitno je smanjiti pritisak na bolnice. To se može postići jedino smanjenjem broja zaraženih, a to se ne može bez mjera. U nedostatku mjera zaraza se širi dok ne dođe do kolektivnog imuniteta kad krivulja počne padati", rekla je za Večernji list.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
