Nakon što su se i u Hrvatskoj počeli provoditi brzi antigenski testovi na koronavirus, intenzivirale su se rasprave o njihovoj pouzdanosti. Znanstveni časopis British Medical Journal objavio je studiju u kojoj stoji kako je pilot projekt u Manchesteru pokazao da je propušteno oko 50 posto pozitivnih slučajeva. Britansko ministarstvo zdravstva komentiralo je pak da se njihovi rezultati razlikuju od uspješnih pokusa u tri laboratorija.
Epidemiolog Branko Kolarić za N1 komentirao je rezultate studije:
"Brzi antigenski testovi imaju prednosti i nedostataka. Prednosti su da se mogu raditi izvan laboratorija, da su rezultati gotovi u roku od nekoliko minuta te su značajno jeftiniji od PCR testova. Nedostaci su niža osjetljivost, odnosno mogućnost da test bude negativan i kad je osoba ipak zaražena", rekao je Kolarić i dodao:
"To je problem u dijagnostici za nekoga za koga sumnjate da je zaražen (ima simptome, bio je u kontaktu sa zaraženom osobom). Stoga simptomatske osobe koje su na brzom testu negativne, šaljemo još na PCR upravo iz tog razloga."
Mogu se koristiti za masovna testiranja
Objašnjava i kako unatoč očitim problemima brzi testovi mogu biti korisni za masovna testiranja:
"Kada se antigenski brzi testovi koriste za masovna testiranja (tzv. probir populacije), onda niža osjetljivost nije takav problem: Otkrijemo neke zaražene osobe bez simptoma koje ne bismo na drugi način otkrili te ih izdvojimo iz populacije kao izvor zaraze kroz mjeru izolacije. Brzi testovi mogu biti i lažno pozitivni (test je pozitivan, a osoba nije zaražena). Stoga brzi antigenski testovi imaju svoje mjesto u masovnom i dijagnostičkom testiranju, no važno je znati njihova ograničenja i pravilno interpretirati rezultate takvog testa. Napominjem da takve brze testove nikako ne treba zamijeniti za brze serološke testove koji otkrivaju da li je netko u prošlosti bio zaražen."
'Ne bih zatvorio frizerske salone'
Kolarić se nada da će mjere biti adekvatne:
"Ne znam koje će se mjere uvesti. Nadam se da će biti adekvatne jer smo u fazi kada imamo veliki broj zaraženih osoba i pritisak na zdravstveni sustav u idućim tjednima i dalje će se povećavati bez obzira na te mjere (treba proći tri do četiri tjedna da se vidi njihov učinak). Sada ići s nedovoljno snažnim mjerama mislim da bi imalo pogubne posljedice. Također bi bilo bolje da smo snažnije mjere uveli već prije mjesec dana jer ne bismo imali ovoliki broj ozbiljno bolesnih ljudi."
Kolarić bi, da ga se pita, uveo iste mjere kao na proljeće osim zatvaranja među županijama:
"Uveo bih sve mjere koje smo imali na proljeće osim zabrane kretanja između županija, te zatvaranja svih trgovina (one u kojima se može držati razmak i obaviti kupovina bez dužeg zadržavanja) te ne bih zatvorio ni frizerske salone jer se pokazalo da uz pridržavanje mjera nije bilo prijenosa kao na proljeće."
'Zastrašujuć podatak'
Komentirajući kliničke slike danas hospitaliziranih u odnosu na proljetni val, Kolarić je rekao:
"Kada imamo veliki broj zaraženih osoba, onda to znači i velik broj teško bolesnih osoba i velik broj smrti. Umiranje preko 50 osoba dnevno od zarazne bolesti za mene je zaista zastrašujući podatak. Uglavnom se radi o osobama s dvije ili više kroničnih bolesti te starije životne dobi. No, to nikako nije razlog da kažemo: Onda je to u redu. Nikako nije! Ne smijemo normalizirati ovako visok broj zaraženih i umrlih osoba.
