U drugom valu pandemije, koronavirus od države do države slijedi određeni raspored: prvo nagli skok u broju zaraženih, a nekoliko tjedana kasnije nagli rast broja pacijenata hospitaliziranih s teškom kliničkom slikom, da bi dva do tri tjedna poslije bilježili nagli rast broja preminulih.
Nekolicina domaćih matematičara i biostatističara su za RTL Direkt pokušali izračunati koliko će zbog rasta broja slučajeva u listopadu, u studenome biti krcate hrvatske bolnice te koliko bi moglo biti umrlih.
Brojke umrlih 'kasne' oko dva tjedna za zarazom
Brojke hospitaliziranih kasne sedam do deset dana za samom zarazom, a brojke umrlih "kasne" još otprilike tjedan dana za tim.
"Češka je 5. listopada imala preko tri tisuće oboljelih dnevno, a umrlih 43. Petnaest dana kasnije, broj oboljelih je porastao gotovo četiri puta, a dnevno je umiralo 106 ljudi. Krajem mjeseca imali su 13.600 oboljelih dnevno, a broj umrlih bio je 216", deklamira brojke Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade.
Sličan rast je i u Belgiji. Početkom mjeseca imali su više od 2600 oboljelih i 20 umrlih dnevno, a 20. listopada brojke su ondje narasle na više od osam tisuća oboljelih i 30 umrlih. Krajem mjeseca dnevno je obolijevalo gotovo 24 tisuće ljudi, 138 ih je umrlo, ali riječ je o onima koji su se zarazili otprilike sredinom mjeseca. Pacijenti koji umiru ovih dana zarazili su se prije dva-tri tjedna.
'Puno više ljudi sada treba zdravstvenu skrb'
"Mi smo prije dva do tri tjedna imali manji broj zaraženih nego što imamo danas. U nekakvom najgorem scenariju možemo očekivati 40 možda i 50 mrtvih. Ne smijemo zaboraviti da je u Češkoj umiralo i 200 ljudi na dan, a oni imaju svega dvaput više stanovnika nego mi. Kod nas je 2. listopada na bolničkom liječenju bilo je 280 pacijenata, dok ih je mjesec dana kasnije, odnosno danas 1127. Bolnice se pune brže nego ikad i sada smo u vremenu kad ne primamo sve pacijente koji bi inače dobili liječenje u bolnici", kazao je Lauc za RTL Direkt.
Epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, kaže da se u Hrvatskoj, za razliku od prije, ne primaju pacijenti koji imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku.
"Dakle prije bi i neke druge hospitalizirali, a sad više ne. U domovima za starije ima puno osoba koje nisu hospitalizirane, a prije bi bile. Imamo puno više ljudi koji sada trebaju zdravstvenu skrb, nego što smo prije imali. To je nešto što zabrinjava", kaže Kolarić.
'Covidu-19 pridaje se previše pozornosti'
Dodatno zabrinjava i činjenica da zbog sve većeg broja covid-pacijenata, bolnički tretman ne mogu dobiti ni osobe koje boluju od drugih bolesti.
"Uvijek je bilo prijepora treba liječiti i druge bolesti, Covidu-19 pridaje se previše pozornosti, ali kad imate puno ljudi koji su oboljeli od Covida-19, oni trebaju hitnu zdravstvenu skrb i moraju doći na intenzivnu jedinicu neki i jednostavno se onemogućuje da se neke druge bolesti liječe", rekao je Branko Kolarić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
