Koronavirus pojavio se prvo u Kini pa je počeo polako harati i drugim državama svijeta, osobito Europom. Ova bolest unijela je nemir među ljude pa su neki od njih počeli paničariti i pustošiti trgovine i ljekarne. Ovih dana mnogi su na oprezu zbog "korone" pa tako i u Hrvatskoj gdje je za sada devet oboljelih. No, epidemija koronavirusa nije jedina epidemija koja je poharala Hrvatsku i tako unijela strah i donijela potencijalnu bojazan za turizam. Prve su bile velike boginje ili variola vera koje su se u Jugoslaviji pojavile 1972. godine. Bolest je zahvatila samo neke dijelove bivše države te je trajala nekoliko mjeseci dok je izvor zaraze bio na Kosovu, piše Dubrovački dnevnik.
Novinari Dubrovačkog dnevnika odlučili su provjeriti kako je izgledala ta epidemija i što se o tome pisalo u Dubrovniku, što su i saznali uvidom u tiskano izdanje Dubrovačkog vjesnika. Tada se tek sporadično izvještavalo o bolesti, a oboljelih kod nas nije ni bilo premda je nekoliko osoba završilo u karanteni. Oni su bili u kontaktu sa zaraženima pa je sve to bilo dovoljno da se strah proširi i da bolest ugrozi turističku sezonu.
'KORONAVIRUS JE POSTAO GLOBALNA PANDEMIJA': Zaražen i dužnosnik EU, znanstvenici su izolirali dva soja, škole i fakulteti zatvoreni u čitavoj Italiji
Masovno cijepljene
Krajem ožujka 1972. godine Dubrovački vjesnik objavio je na naslovnici poziv o organiziranom masovnom cijepljenju protiv boginja koje se provodilo na području tadašnje općine. U listu piše kako je tada cijepljeno 10.000 građana, a ono se provodilo u zdravstvenim ustanovama i radnim kolektivima. Djecu u dobi od jedne do 14 godina bilo je obavezno cijepljenje, baš kao i za učenike, studente, odrasle osobe i radnije koji nisu bili cijepljeni. Dr. Branko John, tadašnji ravnatelj Medicinskog centra u Dubrovniku, u izjavi za lokalni list kazao je kako su poduzete sve organizirane mjere protiv velikih boginja. Prema riječnika ovog liječnika, uspostavljala se kontrola na prilazima gradu. Među preporukama su se našla otkazivanja masovnih okupljanja te zabrana bolničkih posjeta.
"U vezi glasina da je jedna osoba smještena u karantenu dr. John je upozorio na službeno saopćenje da na području SR Hrvatske nema oboljelih niti sumnjivih slučajeva pa to vrijedi i za Dubrovnik. Istina, jedna osoba koja je stigla u Dubrovnik s ugroženog područja, zadržana je, ali samo da se utvrdi s kim je na tom području kontaktirala", navodi se u Dubrovačkom vjesniku. Početkom travnja akcija cijepljenja se nastavlja kao i kontrola. Tada je ukupno bilo cijepljeno 30 tisuća ljudi, a u karantenu je stavljeno 13 osoba koje su na dubrovačko područje stigli iz ugroženih područja, a nisu bile cijepljene.
Idući mjesec, u travnju, iduća vijest o epidemiji ponovno se našla na naslovnici s detaljnim informacijama pa se tako navodi kako je "organiziranom bitkom zaustavljeno širenje opake bolesti na ugroženim područjima", ali je istaknuto kako su i dalje potrebni "oprez i budnost". Dr. John upozorio je na mogućnosti širenja bolesti, osobito zbog toga što se bliže praznici.
Stagniranje turizma
"Pojava bolesti na užim područjima bila je dovoljna da neke inozemne agencije otkažu posjet svojih turista", bili su izvještaji iz nekadašnjeg Štaba za borbu protiv karantenskih bolesti općine Dubrovnik. Kada su došli prvomajski praznici u koje su spadali Međunardoni praznik rada i Dan mladosti, odnosno Titov rođendan, vijesti o velikim boginjama više nisu stizale. Tu je stalo izvještavanje o velikim boginjama u Jugoslaviji jer su novine tog vremena bile naklonjena vladajućoj garnituri. U lipnju je objavljen "šestomjesečni bilans turističkog prometa" s naslovom "Ljeto ohrabruje". Iz te objave vidi se kako je variola vera itekako ostavila utjecaj na dubrovački turizam.
"Nakon niza godina, tokom kojih je stalno bilježen porast turističkog prometa, prema rezultatima šestomjesečne bilance, prvi put stagnira", navodi se te dodaje kako je na području tadašnje općine boravilo ukupno 149.339 turista što je tada bilo pet posto manje nego prošle godine u isto vrijeme, a ostvareno je 844.110 noćenja ili 13 posto manje nego 1971. godine.
Kao razlog stagnacije navedena je pojava variole u Jugoslaviji što se prema tadašnjem mišljenu odrazilo na neuobičajeno slabu posjećenost inozemnih gostiju tijekom travnja i svibnja.
