Dok ministri energetike država članica EU-a ponovno pokušavaju dogovoriti ograničenje cijena plina, cijena goriva sutra bi u Hrvatskoj trebala značajno pasti. O tome je na televiziji N1 govorio stručnjak za energetiku Igor Dekanić kazavši da se EU ne može brzo energetski restrukturirati i prijeći s ruskih energenata na druge izvore.
"Kad je energetska kriza - a ova je došla vrlo neočekivano, osobito za Europu, koja je ušla u geopolitički sukob bez jasne slike što znači energija i što će značiti sankcije Rusiji - ovo su posljedice. Drugim riječima, EU ne može vrlo brzo restrukturirati potrošnju da napusti ruske izvore povoljnije primarne energije nafte i plina, a da se ne osloni na ugljen. Energetska tranzicija je moguća i izvediva tek uz znatna ulaganja i tek nakon desetak godina, a ne nakon šest ili sedam mjeseci”, kazao je Dekanić.
'SAD je dugoročno planirao, a Unija je uletjela u krizu'
Podsjetio je da se otprilike nakon Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2015. godine povećala proizvodnja i pale cijene nafte i plina.
"Cijene plina su prije prošle jeseni bile na najnižim razinama u zadnjih 10 godina. Sjedinjene Države su dugoročnije planirale, Unija je uletjela u krizu u kojoj je iznenadni napad Rusije na Ukrajinu nametnuo neki odgovor. Najboljim odgovorom su se činile energetske sankcije, a nakon šest mjeseci je ispalo da te sankcije najviše štete onima koji su ih uveli”, smatra Dekanić.
On ističe da postoje dva osnovna pristupa ovom problemu te da razvijeniji dio Europe (Njemačka, Nizozemska i dr.) u kojem se razvilo i trgovanje prirodnim plinom i na tome se dobro zarađuje, predlaže cijenu dva-tri puta višu od sadašnje.
"Naša Vlada bi imala komotniju situaciju sa 120 eura jer tako su planirane mjere potpore građanima i gospodarstvu. Na taj način bismo se uspjeli izvući iz krize. Malo kome je upalo u oko da su negdje početkom jeseni, kada se počelo govoriti o ograničenju, Norvežani rekli da o tome nema govora. A oni su drugi najveći izvoznici plina. Oni kažu da se njihova ležišta iscrpljuju i da će prodavati plin po tržišnim cijenama. U toj situaciji svatko postupa prema svojim interesima. Pitanje je mogu li se u nekoj doista kriznoj situaciji održati cijene bliže nižem standardu. Ipak je tržište ono koje određuje cijene. EU još se nije odlučio smanjiti poreze na energiju", kaže.
'Danas nam treba jedan Kissinger da ispregovara mir'
Dekanić se osvrnuo i na dinamiku rata u Ukrajini koja jako utječe na cijene.
"Vjerujem da bi se odmah vidjelo da rat stane. Analogija i iskustvo krize iz 1970-ih pokazuje da čim je Henry Kissinger ispregovarao mir, praktično su se odmah smirile cijene nafte na svjetskom tržištu. Kad bi danas došlo do smirivanja, odmah bi se smirile i cijene energije", kazao je Dekanić i dodao da bi svijetu "u ovom času trebao jedan Kissinger", odnosno netko tko bi posredovao između SAD-a, EU-a, Kine i Saudijske Arabije.
"Rusija će naći tržište i u Indiji i nakon nekog vremena će pretransferirati svoje izvozne puteve i za naftu i za plin", dodao je.
Na pitanje zašto sada padaju cijene goriva, Dekanić je kazao da je to zbog smanjivanja cijena na mediteranskom tržištu.
"A one se smanjuju zbog smanjivanja cijena sirove nafte. Glavni razlog za ovo su očekivanja vezana uz recesiju zbog povećanje inflacije i straha od nove pandemije. Ta očekivanja smiruju cijene nafte. Danas je sirova nafta jeftina i to omogućuje zemljama, osobito onima poput Hrvatske, koje moraju intervenirati i plivati između opskrbe domaćim i uvoznim izvorima da relativno dobro organiziraju to", objasnio je.
“Nisu svi sretni, ali u krizi su intervencije nužna stvar", kazao je na kraju Dekanić na N1 uz napomenu da intervenciju treba napustiti relativno brzo, čim kriza prođe.
