Opsesija tehnološke industrije umjetnom inteligencijom i masovna izgradnja podatkovnih centara već snažno potresaju globalno tržište elektronike. U utrci za razvojem sve moćnijih AI sustava, kompanije ulažu stotine milijardi dolara u infrastrukturu i energetski izuzetno zahtjevne čipove, a račun za tu utrku, sve je jasnije, na kraju će platiti potrošači.

Prvi znakovi poremećaja pojavili su se na tržištu grafičkih procesora (GPU), čije su cijene naglo eksplodirale. Ubrzo su slijedili i drugi ključni dijelovi – RAM memorija, SSD diskovi te klasični tvrdi diskovi. Lančana reakcija sada zahvaća čitav sektor potrošačke elektronike, piše Futurism.

Zbog nestašice i rasta cijena memorijskih čipova i drugih komponenti, poskupljenje mobitela, laptopa i kućnih računala postaje sve izglednije. Tržište pametnih telefona, koje je 2025. zabilježilo rekordnu prodaju, ove bi godine moglo doživjeti ozbiljan udarac jer su zalihe RAM-a na iznimno niskim razinama.

Čak je i Apple, proizvođač iPhonea, pod pritiskom rasta cijena komponenti. Kako je za Wall Street Journal izjavio analitičar Sravan Kundojjala iz SemiAnalysisa, AI euforija značajno nagriza profitne marže tehnoloških kompanija. To znači da će proizvođači sve teže apsorbirati rast troškova – a dio tereta gotovo sigurno će prebaciti na krajnje kupce.

Drugim riječima, građani koji su planirali kupnju novog pametnog telefona, prijenosnog ili stolnog računala mogli bi se suočiti s osjetno višim cijenama nego prethodnih godina.

FAKULTATIVNO, ALI... /

Novost u Hrvatskoj: Svi razredi srednje škole imat će predmet o umjetnoj inteligenciji

'RAMagedon'

Kriza čipova snažno pogađa i gaming sektor. Prema izvještaju Bloomberga, već sada skupa Nintendo Switch 2 konzola mogla bi dodatno poskupjeti. Istodobno, dugo očekivana Sonyjeva PlayStation 6 konzola, prema navodima izvora tog medija, mogla bi biti i odgođena.

Tehnološke tvrtke već su počele odgađati lansiranja entuzijastičkih GPU-ova, VR headseta i novih igraćih konzola, pokušavajući ublažiti posljedice nestabilnog tržišta i visokih proizvodnih troškova.

Utjecaj se ne zaustavlja samo na potrošačkoj elektronici. Gotovo svaki suvremeni uređaj – od bolničke opreme do poljoprivrednih traktora – danas sadrži računalne komponente. Ako cijene čipova i memorije nastave rasti, poskupljenja bi mogla zahvatiti i niz drugih sektora gospodarstva.

Dodatni pritisak stvara i rast cijena električne energije. Golemi podatkovni centri troše ogromne količine struje, što u pojedinim regijama već uzrokuje povećanje energetskih troškova.

Dio analitičara situaciju već naziva „RAMagedon“. Prema procjenama iz industrije, olakšanje se ne očekuje uskoro. Izvršni direktor Intela Lip-Bu Tan nedavno je priznao da tržište možda neće osjetiti značajnije smirivanje prije 2028. godine.

Za potrošače to znači produženo razdoblje visokih cijena i neizvjesnosti. Dok tehnološke kompanije pokušavaju opravdati goleme investicije u umjetnu inteligenciju pred investitorima, sve je jasnije da će mobiteli, laptopi i kućna računala u nadolazećim godinama biti skuplji nego što smo navikli.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Povratak u škole uz nova pravila: mobiteli ostaju izvan učionica, sigurnost na prvom mjestu