U svojih 25 godina neovisnosti Hrvatsku je vodilo 13 Vlada: 10 HDZ-ovih i 3 SDP-ove. Kako su vladali, čime se tko najviše bavio i što su tajili hrvatskim građanima - prvu veliku analizu hrvatskih vlada za gledatelje RTL-a predstavlja Hrvoje Krešić.
Tko su ti ljudi koji su vodili državu i čime su se njihove vlade konkretno najviše bavile?
Odgovore na ta pitanja dobili smo zahvaljujući Fakultetu političkih znanosti i njihovu Centru za empirijska politološka istraživanja, koji je zadnjih šest mjeseci prikupljao i obrađivao zaista more podataka.
Krenimo redom: Vlade su tijekom devedesetih godina prošlog
stoljeća vodili Stjepan Mesić, Josip
Manolić, Franjo Gregurić, Hrvoje Šarinić, Nikica
Valentić i
Zlatko Mateša.
Tih šest vlada u značajnoj je mjeri bilo u sjeni predsjednika Franje Tuđmana.
Ivica Račan je u jednom mandatu vodio dvije, Ivo Sanader je uz jedan puni mandat vodio drugu svoju vladu godinu i pol, nakon čega ga naslijeđuje Jadranka Kosor. Zoran Milanović odradio je puni mandat, Tihomir Orešković tek nekoliko mjeseci.
Analiza hrvatskih vlada
Sve ove Vlade održale su više od 4853 sjednica i na njima ukupno usvojili 47.522 točke.
A čime su se te Vlade ponajviše bavile?
Kratka Vlada stjepana Mesića najviše se bavila imenovanjima, 7 cijelih 5 posto svih točaka otpada na to. U istom se postotku Vlada Josipa Manolića najviše bavila općim poslovima. No onda dolaze pretvorba i privatizacija, pa se Vlade Franje Gregorića i Hrvoja Šarinića najviše bave upravljanjem državnom imovinom - oko 15 posto, odnosno 12 svih odluka njihovih posvećeno je tome.
Trend se nastavlja i u Vladama Nikice Valentića i Zlatka Mateše, od svih odluka njihovih vlada najviše se, oko 14 posto - odnosilo na upravljanje državnom imovinom. Zanimljivo, Ivica se Račan, pak, najčešće bavio koncesijama odnosno vodnim i morskim resursima, a potom stiže ulazak u euroatlantske integracije: ta će tema dominirati Sanaderovim vladama, gotovo desetina svih odluka - odnosno vladama Jadranke Kosor i Zorana Milanovića.
A koliko su od svega ovoga skrivali pred građanima i što konkretno? Koje su vlade bile najtajnovitije?
Najtajnovitija je hrvatska vlada bila Šarinićeva: gotovo sto posto svih odluka stavljeno je pod neku razinu klasificiranosti. Devedesetih su godina Vlade generalno bile manje otvorene javnosti, vlada Franje Gregurića pod oznaku tajnosti stavila je gotovo tri četvrtine svih svojih točaka. Prva vlada Ivice Račana mijenja taj trend - 44,72 posto klasificiranih podataka, no druga to vraća već iznad 80 posto. Sanaderove obje vlade drže dosta visoku razine tajnih i nepristupačnih podataka, oko 70 posto, no zato Milanovićeva Vlada donosi potpuni preokret - niti 3 posto podataka nije stavljeno pod oznaku tajnosti.
Analiza hrvatskih vlada
Najvećom razinom tajnosti najviše je točaka obgrlio Zlatko Mateša - 433 točke o upravlljanju državnom imovinom. Najvišom državnom tajnom bilo je i 228 točaka o proračunu i dugu u njegovoj vladi. Vlada Nikice Valentića također najviše sakriva točke o upravljanju državnom imovinom, 228 točaka, baš kao i Franjo Gregurić: 190. 2000-e i tu donose promjenu,. Dvije Vlade Ive Sanadera skrivaju prvo 214, pa potom 105 odluka o Europskoj uniji, baš kao i Jadranka Kosor 185. Vlada Zorana Milanovića, pak, pod oznaku najviše tajne stavlja tek 15 odluka o poslovima Vlasti.
