O rastu plaća u državnim i javnim službama, "tvrdim" razgovorima između Vlade i sindikata te, među ostalim, utjecaju rasta plaća na inflaciju razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Velimirom Šonjom.
Hoće li rast plaća u državnom i javnom sektoru utjecati u ovoj godini na procijenjenu stopu inflacije ili se dio toga već ispuhao u prošloj godini u kojoj je povišica bila ukalkulirana?
"Jedan dio je već u prošloj godini ukalkuliran i izveden, onih pet posto u studenome i sada ide još dodatno povećanje. Međutim, to se uklapa u jednu širu sliku rasta plaća i onda i potrošnje u Hrvatskoj, tako da sam taj rast gledam izolirano. On neće imati neki presudan utjecaj, recimo na inflaciju u ovoj godini. Međutim, inflacija će u Hrvatskoj biti nešto veća nego u europodručju, po mojoj procjeni. Otprilike oko jedan do možda dva postotna boda. Ali mi tu sada govorimo o razinama inflacije koje su daleko ispod onoga što smo vidjeli u proteklih dvije godine. Dakle, mi smo na vrhuncu. Prije godinu i nešto dana imali smo 12,5 posto inflaciju. Sada je zadnji podatak 4,5 posto i ja mislim da tu negdje oko tih 3, 4 posto se kreće i očekivana inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini, bez obzira na ovaj rast plaća."
Sindikati traže još novca iznad onih predviđenih 880 milijuna eura, Vlada ne misli popustiti. Kako se to sve zajedno na kraju može odraziti i na ekonomiju?
"Mi svi znamo da smo u ovoj izbornoj godini, i što se tiče europskih i nacionalnih izbora. Prema tome, jasno je da se s jedne strane pregovarački način sindikata i s druge relativnu popustljivost Vlade treba sagledavati u kontekstu politike. To bi bilo vrlo opasno kada bi se nastavilo i nakon izbora jer ove stope rasta plaća nisu održive u nekakvom srednjem i dugom roku. No, nije ni prvi, ni zadnji put da se to događa, tako da ono što možemo očekivati je da će sada biti tvrdih pregovora, da će biti visokih stopa rasta koje su zapravo već više manje dogovorene. No, s druge strane proračun kratkoročno to može izdržati bez problema zato što naš proračun će ove godine biti u malom deficitu. Planirano je do dva posto BDP a i mislim da je to ostvarivo. A naravno nakon izbora, sljedeća Vlada će se onda postaviti restriktivnije i morat će se postaviti restriktivnije tako da nakon izbora očekujemo da nekog daljnjeg većeg povećanja plaća u 2025. neće biti."
Je li politika plaća utemeljena na racionalnim i realnim osnovama ili je riječ o predizbornom kupovanju birača?
"Ona je kombinacija dvije stvari. Dakle, jasno je da kada ovo ne bi bila izborna godina, onda bi stopa rasta plaća o kojima govorimo sigurno bile manje. S druge strane, s obzirom na inflaciju koja je bila i na ipak nešto sporiji rast plaća od nje, ovo je neko „hvatanje vlaka“ koji je prošao. Dakle, imamo ta dva efekta koja se miješaju. I ja bih to podijelio negdje na pola-pola. Dakle, imali bismo upola manje stope rasta da nismo u izbornoj godini."
Hoće li se zbog povišica dogoditi prelijevanje radne snage iz privatnog sektora u javni?
"Pa, nažalost mi imamo taj jedan strukturni problem s našim tržištem rada gdje pogotovo privatni sektor nema dovoljno radnika. Tu se ipak radi o dosta različitim strukama i profesijama i ne očekujem da će ovaj rast plaća u javnom sektoru sada privući radnike iz privatnog. Zato što i u privatnom prirodno plaće rastu, prosječna neto plaća u Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima, dosegnula 1208 eur i očekujemo da će ona i dalje rasti, tako da javni sektor neće biti konkurentan privatnome. Nedostatak radne snage je strukturna pojava koja će se nastaviti."
Guverner HNB-a Boris Vujčić je rekao da su kamatne stope u nas čak i niže nego u Njemačkoj. Međutim, plaće se još ne mogu uspoređivati. Kad ćemo to dostići?
"Pa da bismo mi dosegnuli nominalne plaće kakve su u Njemačkoj, mi bismo morali imati gospodarstvo koje je produktivno kao njemačko, a ovisno o sektorima te razlike u produktivnosti ponekad su i do 75 posto, a ponekad 30. Ali u prosjeku mi smo 25 do 30 posto slabiji. Produktivno gospodarstvo i realne plaće su zapravo tu negdje i zaostaju u značajnim postocima i to su jazovi koji se ne mogu prebroditi u godinu, dvije ili tri. Oni su nastajali kroz povijest i potrebna su desetljeća vrlo uspješnih ekonomskih politika i rasta da bi se oni zatvorili. Tako da ćemo imati kamatne stope kao u Njemačkoj imamo financijsku stabilnost kao u Njemačkoj i to je dobro. Međutim, da bismo dostigli životni standard Njemačke, za to je potreban razvoj od nekoliko desetljeća."
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković. 'Turudić je među kandidatima bio najbolji. ne znam čemu takav šušur. Pogledajte tko je sve bio protiv'
