Vlada čeka odgovore sindikata na rast plaća za 240 tisuća zaposlenih. U međuvremenu se otvorilo pitanje je li država postala primamljiviji poslodavac od privatnika. Razlog leži u izračunima prema kojima država povećava plaće dvostruko više nego realni sektor, piše Danas.hr.
Hrvatska udruga poslodavaca predviđa u 2024. rast plaća od 10 post nominalno, a šest posto realno, odnosno više od inflacije. No nije svejedno za koga radite. U HUP-u su zbrojili rast plaća u 2023. i ono koje će se dogoditi u 2024., a koje daje država.
"Kada zbrojimo niz uzastopnih povećanja s rastom zaposlenosti onda vidimo da ta masa plaća raste preko 30 posto", rekao je Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hrvatske udruge poslodavaca. Kod privatnika je prošle godine bila nešto drugačija priča.
"Tu možemo reći da je prosječno rastao sporije, bliže brojci od oko 10 posto", dodaje Stojić.
Školski sindikat ne slaže se s HUP-om
Godinama se uz državni i javni sektor vezao siguran posao, a sada se postavlja pitanje je li posao za državu postao i isplativiji. U školskom sindikatu, koji upravo pregovara bolje uvjete za svoje članove, s tim se ne slažu.
"Ne vidim da itko iz privatnog sektora bježi u državni, kaže Željko Stipić iz Preporoda.
"Kad bi bilo takvo onda bi u javnim službama bio med i mlijeko, a naši privatnici bili goli i bosi. Nije to tako. Svaki podatak o rastu plaća treba promatrati u kontekstu troškova života“.
Privatnici promatraju rast plaća u kontekstu nedostatka radne snage i slobodnog europskog tržišta. U udruzi Glas poduzetnika uvjereni su da su poduzetnici više dizali plaće u inflaciji. Član njihova ekonomskog savjeta, profesor Boris Podobnik, radio je istraživanja i uspoređivao plaće u privatnom i javnom sektoru.
"Što je neka zemlja korumpiranija, to je veća plaća u javnom u odnosu na privatni sektor. A u normalnim zemljama s najnižim nivoom korupcije, od Austrije prema nordijskim zemljama, to je plaća veća u privatnom u odnosu na javni sektor“, govori Podobnik.
Rast plaća, od koga god dolazio, za radnika je dobra stvar. No u HUP-u upozoravaju da ima i negativne posljedice. Utječe na inflaciju. Što znači da će novca biti više, ali vrijedit će manje.
