"Stekli smo dojam da je to čovjek koji želi poslovati. Došao je poslušati, zanimalo ga je do čega je investitorima stalo. Ključna je poruka bila da su potrebne promjene, donošenje mjera koje će onemogućiti daljnji rast javnog duga, neupletanje u monetarnu politiku. Vrlo je bitna i politička orijentacija Hrvatske, s obzirom na zemlje poput Poljske i Mađarske", rekao je Nielsen za HRT.
Prema njegovu mišljenju, vlada bi se nakon formiranja trebala izjasniti o tri načela – morala bi zaustaviti rast javnoga duga, nastaviti podupirati neovisnu monetarnu politiku te biti otvorena za poslovanje s Europom.
Objasnio je kako se rast javnog duga može zaustaviti na razne načine.
Švedsko iskustvo
"Jedan je povećanje primarnoga suviška. Povećanje i ne mora biti veliko. Možda 1,5% BDP-a tijekom jedne ili dvije godine. No važno je da pokažete da imate plan te da taj plan počnete provoditi", istaknuo je Nielsen.
S Oreškovićem je razgovarao o švedskom iskustvu.
"Švedska je znatno smanjila javni dug i troškove javnoga sektora, i to ponajprije liberalizacijom gospodarstva. Administracija je postala učinkovitija, a provedene su i pravosudne reforme. To je pojačalo rast gospodarstva. Budućeg je premijera to veoma zanimalo", naglasio je Nielsen i dodao da nova vlada ne bi trebala dirati monetarnu politiku.
Nije mogao odgovoriti je li trenutačni hrvatski dug golem problem, no kazao je kako Hrvatska ima sreće jer je kriza "na neki način prošla ili je oslabljena".
"Zbog toga vam ne trebaju veći porezi da povećate fiskalni rast. No trebaju vam reforme koje će s vremenom gospodarstvo prilagoditi modernijem svijetu", rekao je za HRT.
