Ministar pravosuđa Ivan Malenica nazvao je izmjene zakona o plaćama najvećim iskorakom u posljednjih 30 godina, a ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da to baš i nije tako.
"Skloni smo pretjerivanju pa i naši političari često brojne manje promjene nazivaju velikim reformama", rekao je Novotny za N1 televiziju podsjećajući na uvođenje OIB-a za koje se svojedobno vjerovalo da je velika promjena. "Nisu to velike promjene, one su nužne."
Nedostaje nastavnika, učenika, studenata...
Kaže i kako je cijeli Vladin sektor slabo produktivan, ali da postoji prešutni dogovor između privatnog i javnog sektora da smo spremni platiti veliku cijenu za kvalitetnu javnu uslugu, a to ne dobivamo.
"Vlada mora digitalizirati javni sektor, moramo imati što više, kao Slovenija, Austrija, Češka i Slovačka, da javni sektor bude potpuno digitaliziran i oslobođen tih velikih diskusija o plaćama u javnom sektoru. To bi značilo, smanjiti broj radnih mjesta, a povećati plaće u javnom sektoru", kaže Novotny, koji napominje kako su izostale strukturne reforme.
"Struktura cijelog javnog sustav! Nedostaje nastavnika, ali i učenika. Nedostaje profesora, ali pada i broj studenata. Istovremeno raste broj studenta na privatnim sveučilištima, brojni mladi odlaze studirati u druge zemlje jer im je to omogućeno. Sad se Vlada probudila, odnosi su se u ovoj inflaciji zaoštrili. Inflacija devalvira dohodak pa Vlada kao centar moći kaže da će podići plaće. Ministar Malenica govori da treba promijeniti sustav nagrađivanja. O tome govorimo već desetljećima."
Jadran je postao skup i Nijemcima
Kaže i kako mi kao narod težimo dokolici i neradu, a to je objasnio na primjeru Kineza, koji su gradili Pelješki most, i oni rade dok ne završe svoj posao. Novotny upozorava i na trend izmjene maksimalne posvećenost poslu i potpunog odmora koji sve češće viđamo.
"Javni sektor ima nisku produktivnost i opterećuje privatni sektor, a ne pruža kvalitetne usluge. Mi imamo vrlo visoke poreze, a nemamo kvalitetne javne usluge."
Upozorava i kako je vrijeme masovnog turizma iza nas.
"On je posljedica socioekonomskog razvoja Europe u drugom dijelu 20. stoljeća. Prije je to bio elitni fenomen. On ove godine pred našim očima nestaje. Što se dogodilo? Talijani više ne dolaze na istočnu obalu, a Jadran je postao skup i Nijemcima. Njihova srednja klasa je veliki gubitnik u ovoj inflaciji. To mijenja sliku turističke Hrvatske. Unatoč tom trendu, vidimo rast ponude apartmana. … Otkazuju se jer nemamo nikakvih penala kod otkazivanja, tu je i utjecaj vremenskih prilika. Oni koji se odlučuju u zadnjem trenutku se ne odlučuju za Hrvatsku nego za neke druge destinacije."
'Stvara se dojam da se može živjeti od turizma...'
Vlada je poticala izgradnju apartmana, a Novotny smatra da je to loše jer Hrvatska ima najveće učešće takve vrste smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima.
"Mi smo doživjeli tzv. nizozemsku bolest gdje je turizam istisnuo sve druge djelatnosti. Mi imamo veliki problem što se tiče Vladinih politika prema tim regijama jer se stvara dojam da se može živjeti od turizma, a neće se moći."