Televizijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata na Hrvatskoj radioteleviziji u utorak navečer, uza sve izvedbene manjkavosti ipak je na vidjelo iznijelo nekoliko stvari nakon kojih je izborna kampanja postala jasnija, ali i neizvjesnija. Sudeći prema mišljenju niza stručnjaka koji su analizirali predizbornu debatu i secirali kandidate, bolji dojam ostavili su kandidati s lijeva, odnosno lijevog centra i krajnje ljevice.
Važno je i mišljenje publike, jer televizijsko sučeljavanje kandidata pet dana uoči izbora i služi ostavljanju (boljeg) dojma, a ne predstavljanju programa ili odgovaranju na pitanja izvučena iz zamrzivača ("Tito ili Tuđman?").
Juričan 'osvojio' gledatelje, hoće li i glasove?
U anketi Net.hr-a u kojoj je u nešto više od četiri sata glasovalo čak 17.098 naših čitatelja, ali i mini anketa u kojoj smo šestoricu političkih analitičara i komunikacijskih stručnjaka upitali koji su kandidati ostavili najbolji dojam - pokazalo se da su to bili oni s ljevice. Prema čitateljima Net.hr-a, najbolji u debati bio je Zoran Milanović, (4643 glasova, 27,16 posto), zatim Dario Juričan, (3461 glasova, 20,24 posto), treća Dalija Orešković,(2283 glasova, 13,35 posto), a četvrti Miroslav Škoro (1612 glasova, 9,43 posto).
Analitičari (Žarko Puhovski, Krešimir Macan, Gordan Turković, Pero Tanta, Jerko Trogrlić i Željko Riha) su zaključili da se Kolinda Grabar Kitarović u toj debati pokazala izuzetno dobrom u odnosu na svoju dotadašnju kampanju i gafove koje je napravila i da je jedino Juričan bio bolji od nje, dok su odmah iza njih bili Milanović i Katarina Peović. Kombinirajući glasove čitatelja i spomenutih analitičara, najbolji dojam na kraju je ostavio Juričan koji vodi vodviljsku kampanju glumeći zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
Njegova, u ovdašnjim okolnostima još neviđena "lakrdijaška" predizborna kampanja, sudeći ne samo po anketama poput one na našem portalu, nego i po reakcijama javnosti i na društvenim mrežama, izazvala je pozitivne reakcije. Pogotovo nakon što se Juričan u debati na HRT-u uspio predstaviti široj javnosti.
Igra malih brojki, ali velikih úloga
Dobri nastupi Juričana, Katarine Peović pa i Dalije Orešković u sučeljavanju na HRT-u zapravo su loša vijest za najjačeg kandidata s lijeva, Zorana Milanovića. Budući da biračko tijelo ljevice nije homogeno i disciplinirano poput onog s desna, a sklonije je i apstinenciji, dobri nastupi i dojmovi koje su ostavili "manjim" bi kandidatima lijevog centra i ljevice mogli donijeti još poneki postotak glasova.
Nekima donijeti, a nekima - u prvom redu Milanoviću - odnijeti. To, doduše, nije igra velikih brojki, ali je igra velikih úloga. Stoga Milanović, koji otpočetka svoju kampanju vodi prilično samouvjereno, računajući da bez ozbiljnog protukandidata na ljevici (kakvog na desnoj strani Grabar Kitarović ima u Škori, i obrnuto) ulazak u drugi krug već rezerviran.
Tako su sugerirale i ankete do unatrag nekoliko tjedana kada se pokazalo da su troje najjačih kandidata - Grabar Kitarović, Milanović i Škoro - zbijeni u svega nekoliko postotaka razlike, odnosno unutar statističke pogreške. Na sve to došlo je i televizijsko sučeljavanje svih, a ne samo odabranih kandidata koje je bar za malo vjerojatno povećalo rejting nekih spomenutih autsajderskih kandidata s lijeva.
U situaciji kada su glavni kandidati gotovo u postotak izjednačeni, čak i nekoliko stotina glasova mogu biti prevaga. Dakle, kandidati s lijeve strane mogli bi, otkidajući mu ponešto glasova, ugroziti Milanovićevo (prerano) rezervirano mjesto u drugom krugu predsjedničkih izbora. U prvom redu to može Juričan, čiji birači gotovo sigurno nisu iz glasačkog rezervoara iz kojeg grabe Grabar Kitarović, a vjerojatno ni Škoro, eventualno Mislav Kolakušić.
'Dovoljno je da mu uzmu jedan ili dva posto...'
Komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić u nekoliko je navrata za Net.hr upozorio na ležernu samouvjerenost Milanovića i njegova tima.
"Njegova kampanja od početka je kampanja drugog kruga. (...) Međutim, ako ostalih troje kandidata koji ciljaju na centralni dio lijevih birača – Dario Juričan, Dalija Orešković i Dejan Kovač, a dijelom i Kolakušić – zajedno uzmu šest do sedam posto glasova, moguće je da ih uzmu njemu i gurnu ga ispod crte za ulazak u drugi krug. Mislim da su se Milanović i njegov tim previše opustili i da se jako, jako kockaju. Mislim da su podcijenili potencijal ovih kandidata kojima je dovoljno da uzmu po jedan-dva posto glasova. Ako Milanović do kraja ne odradi kampanju kako treba i učini neki gaf prema lijevim biračima, to se doista može i dogoditi", kazao je Trogrlić.
Možemo pretpostaviti da se dio birača s lijevog centra koji ne kane apstinirati, ali ni Milanovića ne vide kao svoj (prvi) izbor, nalazi pred dvojbom. A dvojba je: dati glas nekome od manjih kandidata koje više preferiraju nego Milanovića, pa možda u drugi krug pogurnuti Grabar Kitarović i Škoru? Ili zatomiti preferencije i simpatije pa dati glas Milanoviću?
U samoj završnici kampanje razlike između troje glavnih kandidata, kako sugeriraju ankete, toliko su male da će ulazak u drugi krug uvelike ovisiti i o uspjehu pojedinih manjih kandidata. Situacija u kojoj nekoliko stotina ili nekoliko tisuća glasova može odlučiti tko će u drugi krug, a tko ne, postala je još neizvjesnija upravo nakon sučeljavanja kandidata na HRT-u.
