Dok se političari u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore razbacuju iznosima koje bi dodijelili roditeljima u slučaju rođenja djeteta, na lokalnoj razini na demografskoj obnovi već se naveliko radi. Ovih su dana i crikvenički gradski oci najavili kako će roditelji za svako treće dijete dobiti 30 tisuća kuna, jednako kao i za svako iduće. To su obrazložili gotovo dvostrukim brojem umrlih godišnje u odnosu na rođene, piše Glas Slavonije.
"Da imaju radna mjesta ne bi im trebale naknade"
Gradonačelnik grada koji za svako dijete daje po tisuću kuna, grada Đakova Zoran Vinković crikveničku najavu pojasnio je izrazom "dvije Hrvatske", jer kako kaže jedna je, ona slavonska -siromašna, a druga je - bogata. I najsiromašnija općina Đakovštine Levanjska Varoš za svako novorođeno dijete izdvaja tisuću kuna. Prema riječima načelnika, ondje se rodi petero do osmero djece. I u općini Gorjani dobije se za prvo novorođenče tisuću kuna, a potom za druga po dvije. Načelnik Ivan Lović kaže da bi natalitet bio bolji, a mjere pomoći nepotrebne kada bi država ljudima osigurala radna mjesta. Ovako se i uz mjere i u njegovoj općini rodi godišnje svega 15-ak beba.
Kad je u pitanju potpora za rođenje djeteta u Slavoniji bi nabolje bilo živjeti u Lovasu ili Opatovcu gdje ona za prvo dijete iznosi tri tisuće kuna, a roditelji u iduće četiri godine dobivaju još po tisuću kuna. Za drugo dijete dobiva se četiri tisuće kuna i po još tisuću u iduće četiri godine. Za četvrto i svako iduće dobiva se po šest tisuća kuna, a onda još četiri godine po 1500 kuna. Po tisuću kuna za svako dijete dodjeljuju Osijek, Donji Miholjac, Valpovo i Županja, a 2000 kuna Belišće. Beli Manastir dodjeljuje svega 500 kuna, piše Glas Slavonije.
U Zagrebu naknade i do 54.000 kuna, na Korčuli 60.000
Za razliku od slavonskih mjesta iznosi u Zagrebu kreću se od 1800 do čak 54 tisuće kuna. U općinama poput Vira, pak, za trećerođeno dijete dobiva se 22.500, a pojedina mjesta na Korčuli za treće dijete daju čak 60.000 kuna.
No, demografi su podijeljeni oko činjenice da se na takav način provodi pronatalitetna politika. Ipak, kažu, moglo bi to pomoći roditeljima da se odluče na proširenje obitelji. Lani je u Hrvatskoj rođeno 39.627 djece, 312 manje nego godinu prije, najmanje u povijesti.
Glas Slavonije/Danas.hr
