Ukupni državni dug trenutno iznosi 291 milijardu kuna, a 1996. je bio 30,8 milijardi. Prije dva desetljeća ukupni dug opće države iznosio je 28,5 posto BDP-a, a danas je oko 87 posto BDP-a.
Prije kraha Jugoslavija je dugovala svijetu 22 milijarde dolara, a u Hrvatskoj dug opće države sada iznosi oko 44 milijarde dolara. Pritom je od bivše države naslijedila 3,7 milijardi dolara duga.
Rastu plaće, ali i kreditna zaduženost građana
Porasla je i nezaposlenost, s 261 tisuću ljudi 1996. godine na na 276 tisuća krajem ovogodišnjeg ožujka. Rasle su plaće, s 2033 kune na 5652 kune, ali i krediti - građani su prije dva desetljeća bankama dugovali šest milijardi kuna, a ove godine 118 milijardi kuna.
Hrvatska danas ima i jedan od najvećih PDV-a u Europi; veći je samo u Mađarskoj, 27 posto. To znači da svaka četvrta kuna ide u državni proračun. BDP je lani rastao za 1,6 posto, no to je bio prvi gospodarski rast nakon šest godina uzastopnih padova. Da bismo taj rast osjetili u svakodnevnom životu, poručuju ekonomisti, treba nam najmanje tri do pet posto godišnjeg rasta.
Pad države pokazuju i odnosi u cijenama
Ove godine Hrvatska treba platiti 18 milijardi kuna kamate na dug, dok je cijeli državni proračun 1994. godine iznosio 19 milijardi kuna. Samo za isplatu mirovina Hrvatska sada treba godišnje osigurati 36 milijardi kuna. S druge strane, po nekim je procjenama trošak za vojsku i policiju tijekom Domovinskog rata iznosio 31 milijardu kuna.
Pad države pokazuju i odnosi u cijenama prije dvadeset godina i danas: benzin je nekad koštao četiri kune, danas je 8,97 kuna: bijeli kruh od 600 grama bio je pet kuna, a danas je 7,50; brašno je stajalo 3,9 kuna, a danas 6,9 kuna; kilogram trapista 47 kuna, a danas od 76 do 120 kuna; prešana šunka 57 kuna, a danas 80 kuna; sol je koštala tri kune, danas 4,29 kuna...
