Javna rasprava o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona približava se kraju. Osim radne skupine, koju je formirao ministar pravosuđa Orsat Miljanić, na spomenute zakonske promjene svoje primjedbe dostavljaju i građani, banke i druge institucije, a učinila je to i Hrvatska udruga javnih ovršitelja.
Koliko će izmjene Ovršnog zakona olakšati proces završetka stotinjak tisuća procesa koji se, zbog ovrha, vode po sudovima, teško je pretpostaviti.
Odvjetnicima veća zarada
S druge strane, kritičari zakonskih izmjena kažu da će to poskupiti troškove ovrhe, omogućiti veću dobit angažiranim odvjetnicima, pa čak i prekršiti neka načela Ustava, piše Novi list.
Umjesto deložacije najam stana
Konkretne izmjene zakona koje će najviše utjecati na položaj i sudbinu dužnika odnose se na ovrhu nad nekretninama. Umjesto ovrhe nad nekretninom, dužnik će moći ponuditi da mu se zaplijeni pokretna imovina ili štedni ulog, odnosno da mu se uvaži činjenica da će iznos koji duguje imati kod sebe u roku od godinu dana. Drugim riječima, umjesto stana moći će se plijeniti automobili, plovila, strojevi i drugi vrijedni predmeti. Naravno, vrijede li onoliko koliko iznosi dug naveden u rješenju o ovrsi.
U povoljnijem položaju bit će građani kojima će se nekretnina (kuća ili stan) zaplijeniti – ako nemaju druge imovine i ispune li određene uvjete, ostat će stanovati u njima, plaćajući rentu po tržišnim uvjetima. Na taj način izbjegao bi se dio deložacije kakve smo do sada gledali.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, na sudovima je oko 99 tisuća ovršnih predmeta, dok Hrvatska udruga javnih ovršitelja tvrdi da ih je čak 127 tisuća.
Diskriminacija dužnika
Predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja Vedran Vidmar upozorava da u prijedlogu novog zakona ima dosta nelogičnosti te kaže: "Izmjene zakona imaju pet ključnih problema koji idu na štetu ovršenika."
Između ostalog, kaže da se troškovi javnobilježničke ovrhe povećavaju.
Više će trebati platiti i odvjetnika.
"Sada imamo odredbu o odvjetničkoj tarifi koja je vrijedila od kraja 2012. i koja je predviđala da se naplati jednokratna naknada za postupak duga. Po novim pravilima, sve ovršne odvjetničke radnje obavljene nakon što javni bilježnik završi svoje postupanje u ovršnom spisu kasnije će biti dodatno naplaćene dužniku", objašnjava Vidmar.
Promjena ima i u prikupljanju dokumentacije što je dostavljaju dužnici, pa ako dužnik ne dostavi jednu ili više isprava, odmah će biti odbijen, što je vrlo restriktivna odredba ako se parnica pokreće direktno na sudu pokretanjem tužbe.
"Sud neće ni pokretati parnicu, što je diskriminacija ovršnih dužnika, koji bi dokaze trebali predočiti tijekom sudskog procesa", upozorava Vidmar ističući da je riječ o kršenju Ustava.
