Naime, Porezna uprava je pokrenula ovrhe u onim slučajevima u kojima je na ime duga upisala založno pravo na nekretninama. Tako je plan ovršiti nekretnine kojima su njihovi vlasnici jamčili povrat duga, koji prema državi iznosi ukupno 1,28 milijarde kuna. Najveći broj takvih nekretnina nalazi se u Zagrebu i one su bile osiguranje da će država naplatiti 452 milijuna kuna duga. Nakon toga slijedi Rijeka, gdje se Porezna uprava založnim pravom nastojala osigurati da će naplatiti 178,4 milijuna kuna duga. Na području ispostave Porezne uprave u Slavonskom Brodu u pripremi su ovrhe nad nekretninama iza kojih se krije 106 milijuna kuna poreznog duga njihovih vlasnika, a u Bjelovaru će se oko sto milijuna kuna duga pokušati naplatiti kroz ovrhe, piše Novi list.
Bez imovine će ostati i oni koji su izbjegavali plaćati doprinose
Još nedavno Porezna uprava je preko ovrha planirala naplatiti nešto više od 700 milijuna kuna, no očito je da su odlučili aktivirati svako založno pravo koje imaju kao jamstvo da će dug biti plaćen.
Uz stotine dužnika koji su plaćanje poreznog duga jamčili svojim nekretninama, bez imovine bi mogli ostati i oni koji je nisu dali u zalog, ali su poreznici utvrdili da su u svojim tvrtkama izbjegavali plaćati poreze i doprinose, iako su novac imali, ali su ga prebacivali na privatne račune ili su iz tvrtke, preko sestrinskih poduzeća, izvlačili sredstva.
Inače, po podacima Porezne uprave zaključno s petkom, građani i tvrtke čija su se imena našla na listi poreznih dužnika uplatili su državi u dva i pol mjeseca 123,37 milijuna kuna. S liste su brisana imena 651 dužnika koji su uplatili 64,2 milijuna kuna, a još 1.142 dužnika smanjilo je svoj dug za 59,16 milijuna kuna.
