Vrhovni sud oglasio se priopćenjem o slučaju Zorana Mamića koji je, usprkos tomu što mu je zatvorska kazna u trajanju od četiri godine i osam mjeseci postala pravomoćna, uspio pobjeći u Bosnu i Hercegovinu (čije državljanstvo ima uz ono hrvatsko) te izbjeći izdržavanje kazne u Hrvatskoj. Prethodno je zbog toga ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica pisao je Vrhovnom sudu predlažući da se takvi scenariju ubuduće izbjegnu, a minisitru je sada odgovorio predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.
Priopćenje glasnogovornika Vrhovnog suda Željka Pajalića prenosimo u cijelosti.
'Problematika je razmotrena s nekoliko aspekata'
"Kazneni odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici 29. travnja 2021. razmatrao problematiku osiguranja prisutnosti okrivljenika tijekom kaznenog postupka, osobito nakon donošenje presude te nakon objave presude. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske je mišljenje Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pismom uputio ministru pravosuđa i uprave. Problematika je razmotrena s nekoliko aspekata.
Kod osoba s dvojnim državljanstvom država s kojima je Republike Hrvatska sklopila dvostrani ugovor, osiguranje prisutnosti okrivljenika tijekom kaznenog postupka i osiguranje izvršenja kaznene sankcije može se riješiti izmjenama tih ugovora kojima bi se osiguralo izručenje ili puno izvršenje izrečenih kazni.
U odnosu na zakonodavna rješenja, mjera opreza zabrane napuštanja boravišta ima za posljedicu zabranu napuštanja područja Republike Hrvatske. Radi isključenja mogućnosti bijega nakon pravomoćnosti presude, trebalo bi promijeniti odredbu koja određuje trajanje te mjere do izvršnosti presude tako da se odredi da ta mjera opreza traje do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Ta se mjera opreza može izreći samo ako postoje zakonom strogo određeni uvjeti za istražni zatvor.
'Kada ne postoje zakonski uvjeti, nema rješenja situacije'
No, kada ne postoje zakonom strogo predviđeni uvjeti za određivanje istražnog zatvora, tada postojeći normativni okvir nema rješenje situacije u kojoj okrivljenik protiv kojega se vodi kazneni postupak ili koji je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora manju od pet godina ne smije napustiti područje Republike Hrvatske. S druge strane, protiv pravomoćno osuđenog okrivljenika na kaznu zatvora manju od pet godina sada ne može biti određen istražni zatvor pa samim time niti mjera opreza. U praksi se pojavljuju dva problema.
Prvi je problem mogućnost bijega okrivljenika u razdoblju između donošenja i objave presude. Drugi je problem mogućnost bijega okrivljenika nakon donošenja presude kojom je osuđen na kaznu zatvora manju od pet godina. Mišljenje Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sadrži nekoliko mogućih zakonskih rješenja. Bez obzira na to na koje se rješenje zakonodavac odluči, kod propisivanja mjera kojima se ograničava sloboda kretanja, a koje ne predstavljaju lišenje slobode nego ograničavaju slobodu kretanja, potrebno je voditi računa o pravnim standardima Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava izraženima kroz praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu te o pravnim standardima Europske unije izraženim kroz praksu Suda Europske unije u Luxembourgu. Ti standardi navedeni su u pismu", navodi se u priopćenju Vrhovnog suda.
