2. travnja svake se godine obilježava Dan planeta Zemlje, iako bismo zbog jačanja svijesti prema prirodi možda trebali imati i cijele tjedne, pa i mjesece planeta Zemlje. Pa i godine! Naravno, to ne bi nužno pomoglo da nam se prestanu događati meteorološki ekstremi, ali bismo različitim aktivnostima možda mogli smanjiti onečišćenje, ili barem smanjiti porast globalnog onečišćenja, koje prema mnogobrojnim znanstvenim studijama djeluje i na globalno zatopljenje, piše Zoran Vakula u svojoj kolumni za HRT.
Iznadprosječno topla prva trećina 2015.
A ono se, nakon globalno, a i kod nas lokalno, ekstremno tople 2014. godine nastavilo i u prva tri mjeseca 2015., barem prema najnovijim istraživanja američke Državne uprave za oceane i atmosferu.
I diljem Hrvatske, premda prva trećina godine još nije završila, već sada se može reći kako je bila iznadprosječno topla, te po količini oborina raznolika. Ožujak je bio zamjetno bliži prosječnom, pri čemu je ipak ponegdje bilo i većih odstupanja pa je mjesec na području Dubrovnika i okolice ocijenjen "vrlo kišnim", a na varaždinskom području "ekstremno sušnim".
I u travnju smo imali neoubičajenosti. Iz analize podataka temperature zraka izmjerene na postaji Zagreb Maksimir, gdje se svakodnevno mjeri od 1949. godine, može se zaključiti kako je u prvom desetodnevlju travnja bilo hladno kao rijetko kada, a u drugom pak toplo.
A hoće li meteoroloških ekstrema biti i u budućnosti? Dugoročne prognoze srednje mjesečne i sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine rijetko kada daju ekstremna meteorološka događanja, barem ne uz veliku vjerojatnost ostvarivanja. Ekstremi nužno ne moraju postojati ni kada prognoze daju šest uzastopnih relativno toplih mjeseci, kao što je za sljedeće razdoblje od svibnja do listopada, pa čak ni kada je odstupanje tako izraženo kao što je za ovogodišnji srpanj i kolovoz. Uostalom, i prošlogodišnje je ljeto bilo većinom "toplo", ponegdje i "vrlo toplo", ali se zbog manjka vrućih dana i iznimnoj kišovitosti dojam topline izgubio.
Manje oborina
Za ponavljanje prošlogodišnje obilne količine oborine i relativno čestih kišnih dana vjerojatnost je vrlo mala, ali se ne može tvrditi kako se ponegdje neće dogoditi. Uostalom, i iz navedene analize ovogodišnjeg ožujka može se spoznati kako oborine kadikad mogu biti nejednoliko raspoređene pa se i na ovako relativno malom prostoru Hrvatske događaju velike razlike, i suša i kišovitost. I to ne znači da dugoročne prognoze nisu dobre, nego da je iznimno složeno izračunavati ih.
