Ivica Lučić (42) iz Zagreba je među stotinama tisuća pacijenata s dugim posljedicama covida o kojima i medicina još uvijek uči jer razlog njihovih problema i dalje nije do kraja poznat. Zna se samo da posljedice covida ne uspijevaju izliječiti mjesecima nakon što su se riješili virusa. Prema svjetskim statistikama, s tim se bori najmanje 10 posto onih kojima je dijagnosticiran koronavirus.
Kako prenosi Jutarnji list, Ivica, inače vozač u ZET-u, zarazio se koronavirusom početkom srpnja prošle godine. Krenulo je s temperaturom većom od 38 stupnjeva, a dan kasnije je osjetio takvu slabost da je jedva spustio noge iz kreveta, postalo mu je sumnjivo. Od tada traju njegove nevolje kojih se nije riješio više od pola godine. I dalje je na bolovanju, ide na terapiju, pokušava ojačati pluća i mišiće, regulirati krvni tlak, ali ide sporo. Kaže kako nije siguran da će ikad više biti onaj "stari Ivica" ma koliko se trudio oko svog oporavka.
Mjesec dana na Zaraznoj pa još mjesec u bolnici za plućne bolesti
Kaže da je imao sreću što ga je na Infektivnoj klinici 'Dr. Fran Mihaljević' primila liječnica koja je brzo shvatila da su njegovi problemi poprilični, da otežano diše i kašlje.
"Pokrenula je proceduru raznih pretraga. Snimili su mi pluća, a 'slika' je pokazala sa su 'sjene' takve da mi zapravo i ne treba testiranje jer su liječnici odmah shvatili da sam 'u covidu' od glave do pete. Odlučili su da moram ostati u bolnici, premda mi se u tom trenutku činilo da za to nema potrebe. Otići ću kući, pit ću čaj, preznojit ću se pa će to proći. No, liječnici su imali druge planove, na moju sreću. Samo dva dana kasnije situacija se toliko pogoršala da sam disao 'na škrge'. Ubrzo sam priključen na visokoprotočni kisik i već sam mislio to je to, slijedi mi respirator, a onda je veliko pitanje hoću li ikad uopće izaći iz bolnice. Bio sam 10 dana u intenzivnoj. Nisam mogao napraviti ni korak. Saturacija kisika bila mi je jedva 78", govori Ivica Lučić. Nakon više od mjesec dana liječenja u Infektivnoj, polovicom kolovoza prebačen je u 'susjednu' Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Rockefellerovoj, gdje je također proveo mjesec dana.
"Negdje krajem kolovoza konačno sam stigao kući. Bio sam sretan i uvjeren da sam se 'izvukao', premda su mi noge i dalje bile teške, umarao sam se već i kad bih samo htio nešto podići s poda. Svaki pokret bio mi je problem. Nerijetko sam se pitao ima li tome kraja jer valja reći i da sam i dalje išao na rehabilitaciju pluća u Rockefellerovu, a to činim još uvijek, punih šest mjeseci od zaraze koronom. Da, nije mi dobro. Pluća se teško oporavljaju, još uvijek imam dvije 'rupe' za koje mislim da se možda nikad neće uspjeti oporaviti. Liječnica mi je nedavno na kontroli u Infektivnoj rekla da sljedeći kontrolni CT moram obaviti za pola godine jer već sam toliko ozračen da trebam pauzu, ali ne očekujem puno", pesimističan je Lučić kojeg nisu zaobišli ni drugi problemi koje kod nekih ljudi ostavlja koronainfekcija.
"Svaki dan nastojim 'trenirati' tako da šećem oko 7,5 kilometara, ali stalno mi fali zraka. Osim toga dok hodam dogodi mi se da me 'zanese' na jednu stranu. Ljudi koji prođu pored mene vjerojatno pomisle - ovaj je pijan - a zapravo ne znam što se događa. Vjerojatno tome kumuje i visoki tlak koji nikad nisam imao prije korone. Osim toga borim se i s nesanicom, a do prije mjesec dana ispadala mi je kosa u ogromnim količinama. Mislio sam da ću ostati ćelav. Sve u svemu, zapravo sam uvjeren da moje zdravlje neće više nikad biti onakvo kakvo je bilo prije negošto sam dobio koronu, a to znači da sam bez ikakvih zdravstvenih tegoba i s dovoljno snage da bez problema mogu prohodati 7,5 kilometara", rekao je Lučić Jutarnjem listu.
Dugi covid: Jedan od najčešćih simptoma je moždana magla
Znanstvenici i liječnici ne odustaju od pokušaja da u što skorije vrijeme i na što bolji način shvate stanje koje nazivaju "dugotrajnim covidom" među pacijentima kod kojih dugotrajni simptomi bolesti traju i nekoliko mjeseci nakon oporavka od zaraze koronavirusom.
"Osobe koje su oboljele od dugotrajnog covida često kažu da osjećaju neprestani umor, da ih muče glavobolje i 'magla u glavi' koja se manifestira smanjenjem fokusa, koncentracije, pamćenja, budnosti i pronalaženja riječi tijekom razgovora. Simptomi 'moždane magle' uključuju i zaboravnost te tjeskobu, zbunjenost i probleme sa spavanjem. Ova stanja pacijenti počinju osjećati otprilike četiri tjedna nakon akutne bolesti," rekao je dr. Alfonso Hernandez-Romieu, član tima koji prati posljedice covida u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), a prenosi CNN.
Rezultati studije koja je nedavno objavljena u časopisu Lancet ukazuju na to da od 1733 pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog posljedica koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, njih 76 posto i šest mjeseci nakon završetka bolesti još uvijek osjeća bar jedan simptom bolesti. Liječnici su ustanovili i da težina bolesti u slučaju covida-19 ima malo utjecaja na to hoće li se kod pacijenata razviti dugotrajni covid simptomi, rekao je Hernandez-Romieu.
Dr. Allison Navis, docentica na Medicinskom fakultetu Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku, kaže da je jedan od najčešćih simptoma dugotrajnog covida upravo "moždana magla".
"Moždana magla je simptom. To nije dijagnoza i kod različitih ljudi različito se manifestira. Često je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, težom koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tijekom razgovora."
Dr. Navis kaže kako se čini da nema jasne povezanosti između razvoja moždane magle i težine bolesti kada je covid posrijedi te da se ona ne povezuje ni s pacijentovim godinama ili ostalim zdravstvenim čimbenicima rizika. Liječnica je rekla da su njezini kolege simptome zamijetili i među mlađim pacijentima, uključujući djecu i adolescente koji su preboljeli tek blagi oblik koronavirusa i nisu imali nikakve prateće bolesti.
S obzirom na izostanak šire dijagnoze i plana liječenja pacijenata koje boluju od dugotrajnog covida, liječnici nastoje utjecati na specifične simptome, rekla je Navis.
Ipak ima nade: S vremenom se ipak dobro oporavljaju
"Kada je posrijedi moždana magla, tu nažalost nemamo odgovarajućeg načina liječenja za nastale kognitivne promjene", kazala je. Ako problem predstavlja simpatički nervni sustav koji regulira brojne fiziološke procese i kod kojeg se regulacija odvija autonomno bez kontrole svijesti, dr. Navis je kazala da u liječenju mogu biti korisne razne tehnike disanja i meditacije.
Kada su posrijedi ostali problemi povezani s nervnim sustavom, liječnica kaže da bi vrlo korisna mogla biti pojačana nadoknada tekućina. Pacijentima koji pate od pojačanog umora savjetuje polagane vježbe te ističe da pritom ne bi trebali činiti bilo što zbog čega bi se nakon vježbi mogli osjećati lošije. Istaknula je i da bi trebali pokušati dovoljno spavati te voditi računa o svojem mentalnom zdravlju.
Da bi što bolje definirali i razumjeli dugi covid stručnjaci CDC-a surađuju s Nacionalnim institutom za zdravlje i Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
"Premda još uvijek ne znamo što točno uzrokuje navedene simptome i znamo da za pacijenta predstavljaju velik problem, zamjećujemo da se oni s vremenom ipak dobro oporavljaju", zaključila je dr. Navis.
