Posljednja pošiljka stigla je na festu svetog Vlaha. Tri dana napornog rada gradskih čistača i okretanje vjetra, starom portu vratili su sjaj.

Marko Iveković, direktor Čistoće Dubrovnik, pobrojao je da ''u tri dana izvađeno oko 50, 55 kubika različitog otpada''. Pitamo ga je li opet isti otpad iz Albanije i Crne Gore, a on odvraća da je ''porijeklo upravo takvo, to je činjenica jer na tom plastičnom otpadu postoje etikete''

Ovog puta 50 kubika, pred Božić 2017. čak 500 kubika. Darovi iz susjednih zemalja, za svakog jačeg juga, više nisu iznimka već pravilo.

S ministrima susjednih država prije godinu dana pričao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Potpisnici barcelonske konvencije donijeli su tada lijepe zaključke o planu gospodarenja morskim otpadom na Mediteranu.

Mato Franković, dubrovački gradonačelnik, kaže: ''Očekujemo da će u budućnosti boljim gospodarenjem otpadom susjedne zemlje riješit taj problem, međutim još uvijek nemamo neke konkretne rezultate ministarskog dogovora''.

Albansko smeće, kao podsjetnik, ovog je puta došlo pod nos Vladi koja je zasjedala nedaleko u dubrovačkom Kneževu dvoru, a Ćorić kaže: ''Dobar dio tog otpada dolazi iz albanskih rijeka. Postavljanje brana na tim rijekama bilo bi rješenje, međutim treba ga financirati i nadamo se da će Europska komisija imati razumijevanja za nešto takvo''.

Saniranje otpada  košta pa sa svakim novim jugom grad gubi na desetke, a u ekstremnim situacijama i stotine tisuće kuna. No ministar kaže kako o odštetnom zahtjevu nisu razmišljali. U odštetu ne vjeruju niti sami Dubrovčani.

Albanija  nije obvezana zakonodavstvom Europske unije, no sve pa i gospodarenje otpadom morat će uskladiti prije ulaska, a do tada će po Dubrovniku udariti još mnoga juga.