Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske upozorio je u četvrtak kako se nakon "sramotne" odluke o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu, bilježe brojne prijetnje Hrvatima u Srbiji, posebno prema predstavnicima hrvatskih institucija.
"Rasprave oko te pogrešne, pa i sramotne odluke subotičke skupštine, koja dolazi brzo nakon propagandističkog filma Dara iz Jasenovca, bilježimo i brojne prijetnje prema Hrvatima, posebno prema predstavnicima hrvatskih institucija, kao što je Hrvatsko nacionalno vijeće i njegova predsjednica Jasna Vojnić“, rekao je Zvonko Milas u Hrvatskom saboru kojem je podnio godišnje izvješće o provedbi strategije i zakona o Hrvatima izvan Hrvatske za 2019.
Istaknuo je kako je izostala reakcija Republike Srbije, no da hrvatska Vlada i Središnji ured stoje uz hrvatsku zajednicu i podupiru sve što rade. Naglasio je kako je odluka Gradskog vijeća Subotice, kojom bi se u službenu uporabu uvrstio i tzv. bunjevački jezik, neutemeljena u pravnom, stručnom i svakom drugom smislu.
"Njome se krši bilateralni sporazum između Hrvatske i Srbije te daljnje utječe na raslojavanje hrvatske zajednice, izazivajući u njoj strah i nesigurnost, posebno u vrijeme iščekivanja popisa stanovništva u Srbiji“, rekao je državni tajnik.
Slovenija ne priznaje hrvatsku zajednicu
Sabor je izvijestio da su položaj i status hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih zemalja, različito uređeni, no da "uz puno poštovanje svih drugih, posebno mjesto zauzimaju Hrvati u Srbiji“. Poručio je i kako će Hrvatska učiniti sve da hrvatska zajednica u Sloveniji dobije status nacionalne manjine. Ta zajednica ima više od 50 tisuća pripadnika, autohtoni su, no Slovenija ni na koji način ne priznaje hrvatsku zajednicu, rekao je Milas. Napomenuo je kako se neki pomaci, ipak, vide. Naime, prvi put u 31 godinu slovenske samostalnosti, Hrvati su dobili jedan spomenik, Ljudevitu Gaju u Ljubljani, što govori o aktivnosti hrvatske zajednice.
Državni tajnik ističe i kako su BiH i jednakopravan položaj Hrvata jedan su od prioritete Vlade. U 2019. Ured je kroz različite projekte nastavio podupirati Hrvate u BiH kako bi unaprijedili sve što će poboljšati kvalitetu njihova života, rekao je Milas. Od niza projekata istaknuo je potporu Sveučilištu i HNK u Mostaru, program stipendiranja kroz koji je osigurano 400 stipendija za studente u BiH, besplatno polaganje državne mature za mlade koji dolaze studirati u Hrvatsku.
Programi za Hrvate izvan Hrvatske
Milas je pozdravio izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu koje pojednostavljuju proceduru za iseljenike, a što će se, vjeruje, vidjeti kroz rezultate nakon što pandemija covida 19 prođe.
Državni tajnik naveo je i niz drugih programa za Hrvate izvan Hrvatske, poput programa Korijeni, ljetne škole Domovina, upisa studenata iz iseljeništva po posebnim kvotama, programa učenja hrvatskog jezika u Hrvatskoj Croaticum, kroz koji je u 2019./2020. dodijeljeno oko 250 stipendija, internetski tečaj učenja hrvatskog kojem je pristupilo više od sedam tisuća korisnika. Očekujem da suradnja i zajedništvo s Hrvatima izvan Hrvatske budu osnaženi, rekao je Milas zastupnicima i pozvao ih na "što veći konsenzus na dobrobit naših sunarodnjaka“.
