Hrvatska može očekivati više od 20 milijardi eura za oporavak od pandemije, izjavila je državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac u razgovoru za nedjeljni Večernji list.
Državna tajnica Brnjac podsjetila je da se prijedlog Paketa za oporavak Europske komisije sastoji od dva dijela: modificiranog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od 1100 milijardi eura i Instrumenta za oporavak (Next Generation EU) od 750 milijardi eura, od toga 500 milijardi bespovratnih sredstava i 250 milijardi povoljnih zajmova. Instrument za oporavak financirat će se novcem koji će EK posuditi na financijskim tržištima na temelju kreditnog rejtinga EU, a otplata tih zajmova počela bi 2028. i trajala do 2058.
"Prema preliminarnim izračunima, Hrvatska može očekivati iz tog paketa nešto više od 20 milijardi eura. Međutim, cijeli paket moraju prihvatiti sve zemlje članice na razini Europskog vijeća", kaže Brnjac.
Potvrdila je i da je Vlada prikupila obimnu dokumentaciju o štetama u potresu pogođenom Zagrebu i prijavila se za financijsku podršku iz Fonda solidarnosti. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke.
"Uvjereni smo da je potrebno iskoristiti europska sredstva za obnovu Zagreba upravo zato što možemo računati na bespovratna sredstva, ne samo iz Fonda solidarnosti, nego i iz drugih programa koji će nam biti dostupni kroz novi VFO. Nije nam cilj zaduživati svoju djecu, već odgovorno rješavati prioritete putem bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova", kazala je.
Ocijenila je da je pandemija na neki način "otela" pola hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, zbog čega su brojne planirane teme zasjenjene tom globalnom krizom, no smatra da je Hrvatska odlično reagirala u potpuno nepredviđenim i neočekivanim uvjetima kakve ni jedna država osnivačica Unije pa ni najdugovječniji europski službenici nikada nisu iskusili.
Najveći je izazov bio okupiti ministre i omogućiti im kvalitetnu raspravu, zbog čega su se vrlo brzo počele organizirati videokonferencije koje su neka vrsta neformalnih sastanaka Vijeća i dosad ih je održano više od pedeset.
Kao ključne poteze predsjedanja izdvojila je dogovor država članica o otvaranju pregovora o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. "Nismo željeli odustati ni od summita EU i šest zemalja zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom poslana snažna poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših susjeda", dodala je.
Izdvojila je i dogovore Vijeća o dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na krizu izazvanu koronavirusom koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom u manje od mjesec dana.
