Država je u protekle tri godine propustila naplatiti ukupno 2,88 milijarde kuna poreznog duga. Razlog tomu je što su postupci za 202.261 poreznog dužnika otišli u zastaru, zbog čega državi nije preostalo ništa drugo nego otpisati te dugove. Nije pomogla ni uvedena porezna "lista srama", jer se ona kontinuirano smanjuje iz istog razloga.
Prema podacima Porezne uprave, 2018. godine je otpisan dug 90.778 obveznika, koji uključuje glavnicu i kamate, od ukupno 1,28 milijardi kuna. Prošle je godine dug otpisan za 56.667 obveznika u iznosu od ukupno 840 milijuna kuna, da bi ove godine Porezna uprava otpisala dug 54.816 obveznika u iznosu od 750 milijuna kuna. No, iz te institucije tvrde da naplate 96 posto poreza, u što ne ulaze zalozi ili hipoteke.
"Iz navedenog postotka naplate razvidno je da se utvrđene porezne obveze u najvećoj mjeri naplate. U razdoblju od 2015. do 2019. godine Porezna uprava naplatila je 566 milijardi kuna poreza, doprinosa i drugih javnih davanja", potvrdili su Jutarnjem.
Po Općem poreznom zakonu zastara za naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je porezna obveza dospjela na naplatu. Apsolutna zastara nastupa šest godina kasnije, a porezni se dug nakon toga briše iz evidencija.
Uvijek ista imena
Otkako je 2012. uvedena porezna "lista srama", odnosno popis najvećih dužnika, na njemu se nalaze uglavnom ista imena, samo je vidljivo da se kod nekih dug zbog zastare topi. No, nema neke ustaljenje dinamike smanjenja duga, jer neki otvaraju nove tvrtke, koje odmah počinju stvarati nove dugove.
"Kad sam došao za ministra financija nije bilo zastare, a imali smo 20 milijardi nenaplativih potraživanja. To je bilo samo vođenje evidencije nečega što se ne može naplatiti. Za mene je realno šest godina za zastaru, jer ako do tada niste uspjeli naplatiti dug, niti nećete. Ali ne bi smjelo biti moguće da nenaplata duga ostane bez posljedica", rekao je bivši ministar financija Slavko Linić.
On smatra da bi Porezna uprava trebala objavljivati i popis onih kojima je dug otišao u zastaru, ali i onih koji su unatoč nenaplaćenim dugovima počeli stvarati nove. Zalaže se i za drugačiji pristup otvaranju i zatvaranju tvrtki, jer se dugovi često prebacuju na njihove vjerovnike.
"Treba dati podatke o tome čime se bave oni ljudi koji su ostavili porezni dug, a imaju novu firmu. U želji da pomognemo poduzetnicima olakšali smo mogućnost da osnuju tvrtku, ali nakon toga moramo individualno ocijeniti porezni dug. Ako dug nije nastao iz objektivnih okolnosti i bez krivnje osnivača firme, onda on, ali ni itko iz njegove obitelji, ne bi više smio otvoriti tvrtku ili je ne bi smio otvoriti idućih pet godina. Jako je puno zloupotreba s otvaranjem firmi. Otvorite firmu, ostavite dug, zatvorite i otvorite drugu i opet generirate dug. Morali bismo mijenjati propise o osnivanju tvrtki, ali i o njihovu zatvaranju. U nekim zemljama kada zatvarate tvrtku morate na sudu opravdati objektivne okolnosti zbog kojih to činite. Ako to ne uspijete, prijeti vam i zatvor jer ste svjesno manipulirali i niste ispunjavali svoje obaveze. Porezni dug treba staviti u kontekst prema ostalim vjerovnicima, i zato treba promijeniti propise o osnivanju firme", smatra Linić.
Uvođenje kaznene odgovornosti
Dodaje kako je država osigurala niz rješenja za pomoć dužnicima, koja uključuju predstečajnu nagodbu, pa čak i zastaru. No, drži da bi trebalo uvesti restrikcije i kaznenu odgovornost prema stalnim dužnicima.
"Otpisujemo dugove, imamo predstečajne nagodbe, zastare, a dugovi se ne smanjuju, nego ostaju isti. Tu nešto treba mijenjati tako da se eskulpira one koji su prevareni ili nisu svojom krivnjom upali u dug, ali oni koji svjesno ne plaćaju obaveze trebaju kazneno odgovarati", rekao je bivši ministar financija.
