Najvrednija prirodna bogatstva iskorištavaju se bez računa jer ih država - ne izdaje!

9.4.2015.
8:52
VOYO logo

No, baš je to utvrdila Državna revizija, češljajući Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za 2013. godinu, ocijenivši takvu praksu neprihvatljivom i štetnom za javne financije, piše Slobodna Dalmacija.

Jer, napominju državni revizori, ako se računi za koncesijske naknade ne izdaju, nije moguće pouzdano utvrditi iznos potraživanja prema brojnim koncesionarima. Godišnji prihod proračuna od koncesija kreće se oko 800 milijuna kuna, ali nije jasno koliko bi se još moglo uprihoditi da se povede prava i odgovorna briga, da ne kažemo račun, kod davanje u najam prirodnih bogatstava i drugih vrijednih resursa poput telekomunikacija i autocesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pojedini davatelji koncesija u glavnim knjigama ne evidentiraju, odnosno u financijskim izvještajima ne iskazuju potraživanja po osnovi naknada za koncesije", stoji u prigovoru Državne revizije, upućenom prije svih, Ministarstvu financija, ali i svim ministarstvima koji izdaju razne koncesije.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 15.000 raznih koncesionara, ali ot tog broja samo je 500-tinjak koncesijskih ugovora za najvrednije prirodne resurse poput izvora vode, plina, nafte, pomorskog dobra, autocesta i javnih telekomunikacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državna revizija u svom izvješću, osim zahtjeva da se izdaju koncesijski računi, ističe potrebu da se ugovori sa svim koncesionarima temeljito prate i raskidaju ako se ne izvršavaju obveze, da se dužnici ne samo "pritišću" za naplatu nego i da se kroz mjenice i druge instrumente osiguranja, država zaštiti od neplaćanja.

Kolika su ukupna potraživanja države od koncesionara koji ne plaćaju naknade ne može se, dakle, utvrditi jer nije ustrojen jedinstveni pregled odobrenih koncesija i uplaćenih naknada.

Da ironija bude veća, sve se to događa u prvim godinama primjene novog Zakona o koncesijama koji je, tobože, trebao uvesti reda u iskorištavanje prirodnih bogatstava.

Što se tiče ministarstava koja su izdala koncesije, ona su na zahtjeve Državne revizije odgovorila kako koncesionari svoje obveze uplaćuju izravno u državni proračun, pa ne vide svrhe izdavanju računa!?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ministarstvo drži da su ugovorima o koncesiji koji obvezuju ovlaštenika koncesije da uredno plaća naknadu i kojima je predviđen način naplate i razdoblje za koje se plaćaju naknade i više nego jasno definirani načini obračuna i uplate koncesijske naknade, odnosno evidencija uplata te ne drži svrsishodnim da dostavlja račune ovlaštenicima koncesije kada je procedura naplate potraživanja usuglašena ugovornim odnosom ovlaštenika i davatelja koncesije", poručeno je Reviziji iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

To je ministarstvo tijekom 2013. naplatilo 44 milijuna kuna od koncesionara, a pokušavalo je naplatiti još 50 milijuna kuna i 925 tisuća kuna od dužnika za koncesijske naknade. Revizija, međutim, prigovara podatku o dugu koncesionara jer nema računa, pa nije jasno zašto baš taj iznos.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/280788/Default.aspx

Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo