Naime, potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga nastupit će 2013. godine, a zakonodavac će moći iskoristiti izmjene zakona i vratiti PDV na isporuke pisama ili preporučenih pošiljaka teških do deset kilograma. Naime, kada je PDV ukinut sredinom 2009. godine, državna blagajna se odrekla otprilike godišnje 50 milijuna kuna, a od toga su korist uglavnom imale banke, leasing i osiguravajuće kuće, koje ne posluju u sustavu PDV-a!
Tko danas još šalje pisma?
Kako tvrde stručnjaci za Poslovni dnevnik, građani od ukidanja PDV-a na isporuke pisama nisu ni osjetili neku poštedu. Zahvaljujući toj mjeri mogli su uštedjeti svega 75 lipa po jednom pismu, a pisma su u svakodnevnom životu prosječnoga građanina odavno rijetkost. Građani ne šalju pisma, nego uglavnom u svojem poštanskom sandučiću dobivaju pisma financijske branše.
Isto tako, izuzeće od plaćanja PDV-a na poštanske usluge za tvrtke koje rade u sustavu PDV-a, imalo je neutralan efekt jer ne stvara trošak gospodarstvu. Poduzetnici iz sustava PDV-a kažu da bi im plaćanje PDV-a na poštanske usluge predstavljalo jednakratni trošak i gotovo minoran učinak jer bi se iznos plaćenog PDV-a u istom iznosu u kojem je plaćen, odbio. Konačno, upozoravaju da proizvodna poduzeća sve manje koriste tradicionalnu poštansku uslugu pa da je taj ustupak države za njih beznačajan.
Banke pošalju pedeset milijuna pisama godišnje
A banke, koje nisu u sustavu PDV-a? Činjenica je da su one najveći "potrošači" poštanskih usluga jer svaki mjesec poštom šalju na milijune obavijesti, opomena, obračuna i reklama. Procjenjuje se da banke, kao i osiguravajuće kuće, mjesečno pošalju tri do četiri obavijesti u jedno kućanstvo. Tome treba pribrojiti i korištenje poštanskih usluga tih institucija prema gospodarstvu, kao i pakete do deset kilograma, pa upućeni ocjenjuju da je na godišnjoj razini više od pedeset milijuna njihovih "običnih" pisama.
Ako se računa prema cijeni koja u Hrvatskoj pošti za ta pisma iznosi 3,10 kuna, posrijedi je iznos od 150 milijuna godišnjih troškova za poštarinu! Doda li se tome iznosu i trošak za preporučene poštanske pošiljke i pakete koje na godišnjoj razini troši financijski sektor, pa i ostali subjekti koji nisu u sustavu PDV-a, kao npr. lokalna samouprava i tijela državne uprave, taj iznos prelazi brojku od 200 milijuna kuna. Tako najbogatiji dio gospodarstva zadržava približno 50 milijuna kuna godišnje koje bi i po najjednostavnijoj računici trebali platiti PDV-om u državni proračun. A to ukupno u protekle gotovo tri godine znači oproštenih 150 milijuna kuna.
Sad se pojavilo pitanje hoće li zbog liberalizacije tržišta poštanskih usluga Ministarstvo financija iskoristiti vraćanje PDV-a u svojoj borbi za svaku "proračunsku kunu". Nažalost, do zaključenja broja Poslovnog dnevnika nije stigao odgovor Ministarstva financija kako to misle riješiti.
