Branko Grčić je podsjetio da je Vlada isplanirala postupno smanjivanje doprinosa za zdravstvo te da bi sada dio sredstava preusmjerili za potrebe fleksibilizacije tržišta rada, za naknade za nezaposlenost i za sredstva za otpremnine.
Država će na taj način pomoći tvrtkama kojima je najteže na način da će preuzeti dio troškova zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla - i to, kako je rekao, na način da se ne ugroze prava radnika.
Potpredsjednik Vlade smatra i da taj trošak za državu ne bi bio velik jer je nakon 2009. glavni val otpuštanja zaposlenih prošao.
Upitali smo članove našeg stručnog tima iz redova sindikalaca što znaju i misle o takvoj opciji na našem tržištu rada.
"Ja to ne razumijem i zato ne mogu komentirati. Zvuči kao glupost. Kada govorimo o Petrokemiji koja je u 51-postotnom vlasništvu države, znam da ni tu država ne plaća otpremnine, već Petrokemija. I sad da ja na primjer imam privatnu firmu i poželim otpustiti... Ne, nema mi smisla", kaže Željko Klaus, predstavnik radnika u Nadzornom odboru Petrokemije iz Kutine.
Poslodavci već godinama žele otpremnine izbaciti iz ZOR-a
Krešimir Sever, pak, zna ponešto o takvim modelima u inozemstvu, međutim zapanjen je Grčićevim "istrčavanjem" bez prijašnjeg razgovora sa socijalnim partnerima. Poslodavci, navodi, već godinama nastoje (minimalne) otpremnine izbaciti iz Zakona o radu.
"Htjeli su ih prebaciti u kolektivne ugovore i u druge modele, ali sindikati se tome protive jer to nije stvar samo ostajanja bez posla. To je obeštećenje radniku zato što je sad na ulici, ali i za one godine u kojima je kroz svoj rad u tvrtku ugradio dio sebe, stvarajući nove vrijednosti", navodi Sever. Po njemu, to je zaista poticanje na nova otpuštanja.
U trenutku kad poslodavac nema tog troška...
"U trenutku kad poslodavac nema troška na tom području olako se može riješiti radnika, jer ga daje na skrb državi. A država ovim šalje poruku - vi otpuštajte ljude, mi ćemo to platiti", kaže on.
Nezamislivo mu je da, recimo, država plaća otpremnine radnicima koji su dobili otkaze u tvrtkama koje bilježe visoku dobit poput onih u bankarskom ili telekomunikacijskom sektoru.
"Bi li oni dobivali isto kao i oni u tvrtkama koje jedva spajaju kraj s krajem?", pita se Sever.
Slični nordijski modeli podrazumijevaju ne samo visoke doprinose poslodavaca, već i da država zaista skrbi o radnicima, navodi Sever. To kod nas nije slučaj.
Prebacivanje troškova
"Kod nas ispada da poslodavci jesu opterećeni, ali - zaštita na radu ne funkcionira, mirovine su male, zdravstvo je u rasapu. Ako sada uzmu od doprinosa za zdravstvo da bi isplaćivali otpremnine, kao što je navedeno kao mogućnost, opet će to plaćati građani, na koje se sve više prebacuju troškovi zdravstva, od participacija pa na dalje", predviđa Sever.
Podsjeća da je prije dvadeset godina osnovni doprinos pokrivao široki spektar zdravstvenih usluga, a danas ne možete otići ni na jednu iole zahtjevniju pretragu ili provesti dane u bolnici nakon operacije bez dopunskog osiguranja ili dodatnog troška. Istovremeno se smanjuje i bolnički standard.
"Vidjeli smo i da smanjenje doprinosa za zdravstvo nije donijelo novo zapošljavanje", kazao je Sever. S druge strane, ukidanje radnih mjesta, za naše je poslodavce, zasad bilo glavno oružje u borbi s financijskom krizom, ističe on. Štoviše, uspjeli su otpustiti tisuće i tisuće ljudi i bez da im država pokriva trošak otpremnina.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
