One su Plenkovićeva noćna mora: obrazovane, oštroumne, bez dlake na jeziku, a svaku svoju tvrdnju potkrijepe toliko snažnim argumentima da čak i elokventnom premijeru nije uvijek lako odgovarati na njihova pitanja tijekom saborskih aktualaca.
U serijalu 'Žene koje su stale Plenkiju na žulj' predstavljamo vam oporbene zastupnice koje su za Net.hr otkrile kako je to biti 's one strane' vladajućih, što najviše zamjeraju premijeru, ali i što bi trebao biti fokus njegove politike u 2023. godini
Prisjetili smo se i nekih njihovih slavnih citata koji su obilježili političku 2022., ali i zbog kojih su se često nosile s teškim riječima ili uvredama svojih stranačkih kolega.
Serijal nastavljamo sa zastupnicom Sanjom Radolović. Do 2017. obnašala je dužnost političke tajnice SDP-a Pule, a nakon toga postala je predsjednica Gradske organizacije. Posebno se zalaže za programe poticanja poduzetništva i zapošljavanja mladih, a zanimaju je i teme iz područja strateškog planiranja, fondova i programa EU-a te projektnog menadžmenta. Od 2020. Radolović je SDP-ova zastupnica u Hrvatskom saboru, pa je sve češće možemo čuti i kada su u pitanju teme kao što su Ina i MOL, Fortenova, zdravstvena reforma. Upravo je na ovu posljednju temu Radolović prošle godine izjavila ono što mnogi misle, kada je komentirala zdravstvenu reformu koju je ministar Vili Beroš predstavio 'na velika vrata':
"Nama zdravstvo u zemlji ne vode ministar zdravstva i Ministarstvo zdravstva, već ga vodi jedna osiguravajuća kuća - to je u ovom slučaju HZZO - koja ima monopol na tržištu. I njihov ravnatelj još pritom kaže da smo mi svi skupa bahati, jer da ne znamo koliko zdravstvo košta. A svi mi iz svoje mjesečne plaće izdvajamo za taj doprinos za zdravstvo puno više nego što će nam u životu trebati zdravstvene usluge", rekla je oštro Radolović prošle godine, kada je ministar Beroš na velika vrata predstavio reforme u zdravstvu koje su već tada neki ocijenili kao 'popis lijepih želja'.
Nije Radolović ostala dužna ni premijeru Plenkoviću, za kojega kaže da radije 'gugla' saborske zastupnike nego što odgovara na njihova pitanja.
"U 'žaru borbe' tijekom saborskih rasprava uistinu se svašta kaže, međutim stojim iza svih svojih izjava", kaže nam Radolović. Smatra da je oporba tu da kritizira i upozorava na ono što nije dobro za građane i razvoj države, ali da treba i pohvaliti vladajuće ako povuku pozitivne poteze.
Odbiju amandmane pa ih kasnije uvrste u zakon
"Iako i sami sebi ponekad budemo dosadni, moramo nebrojno puta ponavljati određenu tematiku, kako se ne bi tek tako zaboravila", napominje Radolović, a kao primjer navodi prošlogodišnju pljačku milijardi kuna iz Ine.
"U HDZ-u se po tom pitanju ponašaju kao da pate od sinkope i naravno da ih mi iz oporbe moramo podsjećati da se u Ini - nakon što je hrvatsku naftu bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader prepustio MOL-u za mito od 10 milijuna eura za što je i pravomoćno osuđen - nastavila pljačka te da je HDZ-ov Damir Škugor nastavio s tom praksom i sa suradnicima 'maznuo' milijardu kuna iz Ine", kaže.
Iako vladajući često vole govoriti da oporba u Saboru 'lupa u prazno', Radolović se s time ne slaže.
"Evo, uzmimo za primjer pitanje obnove potresom pogođenih područja. Nakon što je oporba na prošli neuspjeli zakonski okvir, kojim se obnovilo šest kuća na Banovini, podnijela niz amandmana i HDZ ih je sve nevjerojatnom glatkoćom odbio, sada su u novi Zakon uvrstili sve naše amandmane kao dio svog novog zakonskog okvira", otkriva Radolović.
Sličan je primjer, navodi, i državni proračun na koji je oporba uputila gotovo 500 amandmana koje je HDZ odbio, 'jer je valjda jedino bitan politički predznak koji je naveden na amandmanu, a ne dobrobit koju predlaže'.
SDP-ova zastupnica Sanja Radolović
'Tramišak je stručno vodila svoj resor'
O radu oporbe u Saboru, posebice tretmanu oporbenih zastupnica, kaže pak kako je jasno da je ravnopravnost samo teorija, koliko god se mi u Hrvatskoj pravili da smo je dostigli.
"Naši muške kolege puno će brže i eksplozivnije reagirati na nešto što su izrekle njihove kolegice, misleći budući da smo 'nježniji' spol da će i naše reakcije biti takve, ali smo im nebrojno puta pokazale da su u krivu", navodi Radolović dodajući kako smatra da je 'ženski' dio sabornice puno stručniji i bolje pripremljen argumentima za saborske rasprave. Po dobrom radu izdvaja svoje stranačke kolegice, zastupnice Sabinu Glasovac i Mirelu Ahmetović za koje kaže da su 'hrabre, sposobne i pametne, uvijek voljne pomoći te bez imalo okolišanja kažu ako se s nečim ne slažu'. Od zastupnika, pozitivne riječi ima za Branka Bačića i Natašu Tramišak.
"Jedina zamjerka kod ministra Bačića, ujedno i mog bivšeg kolege iz saborskih klupa, jest činjenica što je šutke promatrao kako se tri godine rasteže donošenje konkretnih mjera za obnovu potresom pogođenih područja, dok su ljudi na Banovini treću zimu u kontejnerima. Predložio je Saboru kvalitetniji zakonski okvir za obnovu i konkretne mjere na terenu, što barem za sada u teoriji djeluje obećavajuće", kaže Radolović.
Za 'slučaj Tramišak' kaže da pokazuje kako HDZ-u uistinu nije bitno jesi li stručan, nego jesi li podoban.
"Mislim da je ministrica Tramišak stručno vodila svoj resor EU fondova i regionalnog razvoja te da je završila kompleksan posao izrade Operativnih programa za povlačenje sredstava EU fondova. Tramišak je nakon smjene sjela i u saborske klupe i smatram da vrlo kvalitetno, argumentirano i stručno istupa", kaže Radolović.
'Ja u kupe, on u špade'
Takve riječi hvale nema za premijera Plenkovića, kojeg je prošle godine javno prozivala da se 'sprda sa Saborom' na saborskim aktualcima, da njegovi vlastiti ministri ne mogu doći do izražaja jer on drži sve pod kontrolom te da je prilikom iznošenja prijedloga državnog proračuna za 2023. 'gledao sve kroz ružičaste naočale, kao da živimo u dvije različite države'.
"Komunikacija s premijerom je na razini 'ja u kupe, on u špade', kaže Radolović, ali napominje da je Plenković u posljednje vrijeme dosta predvidljiv.
"Svaki svoj odgovor započinje osvrtom i neutemeljenim kritikama da smo bili 'protiv' odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Stvar je vrlo jasna. Vlada i Predsjednik RH o tome odlučuju. Predsjednik se nije s time složio jer smatra da misija nije u skladu ni s hrvatskim ustavom niti s europskim ugovorom te je odbio dati prethodnu suglasnost. I onda je premijer pokušao sve to lomiti preko leđa saborskih zastupnika, što mu nije uspjelo. Naravno da mu je to zasmetalo, jer je bacilo mrlju na njegovu buduću briselsku karijeru", kaže Radolović.
Smatra da bi se premijer u ovoj godini trebao fokusirati - umjesto stalnog plakanja kako mu obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj nije prošla - na pitanje inflacije i siromaštva s kojim se građani bore.
"U riziku od siromaštva i socijalne isključenosti prošle je godine u Hrvatskoj bila svaka peta osoba. Uzalud da se premijer hvali gospodarskim rastom, kada više od 70 posto građana spaja kraj s krajem", kaže nam Radolović dodajući da je njezina stranka predložila cijeli paket antiinflacijskih mjera i mjera protiv siromaštva koje je premijer ocijenio paušalnima da bi ih šest mjeseci kasnije predstavio kao Vladine mjere u borbi protiv inflacije.
Ključni problemi: Zdravstvo, stambena politika, prodaja dugova
Hrvatska politika se mora baviti stvarnim problemima ljudi kao što su loši uvjeti rada i niske plaće, divljanje inflacije i loša stambena politike te nejednaka razina zdravstvene zaštite", nabraja Radolović.
"Nažalost, nije isto razbolite li se u Zagrebu ili u nekom selu u Dalmatinskoj zagori ili Slavoniji, iako su i u većim gradovima ogromne liste čekanja", kaže te dodaje da samo sustavna reforma zdravstva može stvoriti preduvjete za bolje ishode liječenja, neovisno o statusu ili mjestu stanovanja. Posebno skreće pažnju na problem stambene politike, koja bi trebala ići u smjeru lakšeg pristupanja adekvatnom stanovanju, sigurnosti najmoprimca i aktivaciji nekorištene državne imovine.
"U tu svrhu pripremili smo konkretne mjere i program "Plan za stan" kojim predlažemo osnivanje namjenskog Fonda kroz koji ćemo izgraditi 15.000 stanova u šest godina, revitalizaciju napuštenih objekata, neprofitnu izgradnju i javno privatno partnerstvo, dugoročno prihvatljiv najam s opcijom vlasništva te poticanje izgradnje samoodrživih naselja", kaže Radolović, a naglašava i da su velik problem agencije za naplatu potraživanja koje kupuju dugove građana - raspolažu s 40 milijardi kuna i često zloupotrebljavaju osobne podatke te nezakonito uznemiravaju dužnike.
"Možemo slobodno reći da 'utjerivači' dugova građane bacaju u dužničko ropstvo, stoga smo predali izmjene zakona kako bi se zabranila prodaja dugova agencijama za naplatu potraživanja", kaže Radolović.
'Nastava u dvije smjene postoji još samo na istoku Europe'
Ona sama nastavit će se ove godine baviti temama koje su joj u fokusu i posljednjih deset godina, iz područja znanosti, obrazovanja i europskih fondova. Govori nam da će nastaviti pomno pratiti 'financijsku omotnicu' tešku preko 25 milijardi eura, koju je Hrvatska osigurala kroz Operativni program za razdoblje 2021.-2027., jer smatra da se tim novcem može riješiti bitan dio nedostataka društveno socijalne infrastrukture.
"U Hrvatskoj nam danas nedostaju 1102 učionice, zbog čega čak 57 posto učenika u osnovnim školama pohađa školu u dvije smjene. Usporedbe radi, nastava u smjenama postoji još samo u nekoliko istočnih država EU-a, poput Rumunjske, Poljske i Bugarske. Potrebno je osigurati i mogućnost pripreme obroka unutar ili u blizini škole te prostor školske blagovaone kao i opremljene sportske dvorane i školske knjižnice", nabraja Radolović što se sve može financirati iz EU fondova.
Osim toga, nastavit će se baviti temama svoje županije kao što su neopravdano čekanje na 'zeleno svjetlo' za upis na studij medicine u Puli, razvoj održivog turizma, veća decentralizacija i spuštanje većih ovlasti na jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Sanja Radolović, naj izjave u 2022.:
O bivšoj ministrici Tramišak
“Drago nam je što se ministrica Tramišak napokon odvažila i prijetnje prijavila policiji. Međutim, vidjeli smo da su prijetnje prvo izašle u medijima, ona ih nije prijavila svome šefu Andreju Plenkoviću, čime je zapravo pokazala da u njega nema povjerenja, a nažalost niti u sustav.”
Državni pedagoški standard
"Paradoks je kako cijeli sustav trenutno počiva na velikom trudu naših odgojitelja i svih zaposlenika u sustavu, koji su među najobrazovanijima u Europskoj uniji, a paralelno su među najniže plaćenima u Europskoj uniji."
Prijedlog Zakona o pobačaju
“Hrvatska je po korištenju kontracepcije na začelju zemalja, želimo pravo na besplatnu kontracepciju kao i na medikamentozni prekid trudnoće koji se sad primjenjuje samo u dvije bolnice u Hrvatskoj.”
Plenkovićevo guglanje zastupnika
"Kad ukucate nešto u Google, barem dobijete odgovor. Mi od premijera jučer nismo dobili nikakve odgovore i to je jedna velika lakrdija i sramota. Nije normalno da zastupnici postavljaju pitanja, a da premijer jučer nije odgovorio na 80 posto pitanja. Tu u prvom redu mislim na aferu u Ini, na pljačku od milijardu kuna, gdje premijer nije ponudio jedan konkretan odgovor na ono što ga se pitalo."
MOL i nova uprava Ine
"Njegov ministar Ćorić je potpisao po njegovu nalogu da se zatvori rafinerija Sisak. Mi prodajemo po duplo jeftinijoj cijeni i naftu i plin Mađarima, a onda otkupljujemo po skupljoj. To se sve prevaljuje preko leđa građana. A na njegovu nesreću, građani mu ovo neće zaboraviti jer smo na pragu i na tragu duboke energetske krize."
Andrej Plenković na saborskom aktualcu
"Premijer se jučer sprdao sa Saborom, sa zakonodavnom vlašću, a predsjednik Hrvatskog sabora ga u tome nije sprječavao. Dobar dio ministara ne može niti doći do izražaja od premijera, jer on to sve nastoji držati pod kontrolom da ne bi nešto skrenulo s puta koji je on ucrtao."
Prijedlog državnog proračuna za 2023.
“Premijer nastavlja po starom. Imam osjećaj da živimo u dvije različite države. Gleda sve kroz ružičaste naočale. U oporbi ne znamo bismo li se smijali ili plakali tome da će jako krenuti kroz ovaj proračun u 2023. godini s obnovom, a obnovljene su svega tri kuće na Banovini. Najavljuje veliki rast mirovina i plaća, a sve najave idu tome da će 2023. biti godina gospodarske recesije.”
Komentar na primjedbu Majde Burić (HDZ) - LNG na Krku
Burić: "Bilo je i onih koji su bili protiv toga, kao naša kolegica iz SDP-a (Mirela Ahmetović) koja se htjela demonstrativno baciti pod bagere i zaustaviti taj hrvatski nacionalni i strateški interes."
Radolović: "Bolje se pokušati baciti pod bager u obrani interesa lokalne zajednice nego opljačkati milijardu kuna iz Ine. A prvo, da bi mogli govoriti o tako visoko intelektualnim temama, trebali bi naučiti da u Hrvatskoj nemamo milijardu i 500.000 zaposlenih."
Fortenova
"Premijer pokušava svu krivicu svaliti na mirovinske fondove koji su izgubili već velike iznose na sam Agrokor. Još uvijek detaljno ne znamo zbog čega su fondovi odustali od ulaganja u Fortenovu, razlog je sigurno dobar i tražimo izvješće. Smatramo da imamo veliki sigurnosni problem u zemlji kad takve transakcije mogu proći ispod istančanih radara premijera Plenkovića."
Zdravstvena reforma
"O kakvoj zdravstvenoj reformi pričamo? U zemlji nedostaje 2500 liječnika. Da ne govorimo o tome da pričamo o reformi gdje će se u prvom redu natjerati studente da popune primarnu zdravstvenu zaštitu i još ministar kaže da će najbolji studenti moći odabrati to ne raditi. To nije put rješavanju kroničnog nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti."
HZZO
"Nama zdravstvo u zemlji ne vode ministar zdravstva i Ministarstvo zdravstva, već nam ga vodi jedna osiguravajuća kuća - to je u ovom slučaju HZZO - koja ima monopol na tržištu. I njihov ravnatelj još pritom kaže da smo mi svi skupa bahati, jer da ne znamo koliko zdravstvo košta. A svi mi iz svoje mjesečne plaće izdvajamo za taj doprinos za zdravstvo puno više nego što će nam u životu trebati zdravstvene usluge."
Porez na ekstraprofit
"Ne možete vršiti poreznu presiju nad poslodavcima i onda očekivati da će ti poslodavci moći platiti radnicima ono što im pripada."
Izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju
"Građane zanima zašto se, primjerice, konstantno ide na ruku bankama. Sada kada smo imali izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, gdje će se i dalje njihova potraživanja moći prodavati agencijama za naplatu potraživanja, koje lihvare i naplaćuju po dva tri puta veće iznose. To je ono što građane zanima, a gdje država nikako ne želi intervenirati. Banke moraju čistiti bilancu, kaže ministar. To je dakle odgovor.”
Komentar na pohvale Majde Burić - izmjene Zakona o radu
Burić: “Tri zakona donose promjene, radi se o regulaciji rada nedjeljom gdje će nedjeljom u načelu trgovine biti zatvorene s iznimkom rada trgovina 16 nedjelja godišnje. Zakon o radu dodatno propisuje 50 postotno uvećanje plaćanja rada nedjeljom s time da to ne znači da poslodavac neće moći radniku isplatiti i više ako to želi. Također, uvodi se načelo nedostupnosti radnika s ograničenjima, reguliraju se i ugovori na određeno vrijeme. Dosadašnja norma, koju je stavila SDP-ova vlada i dopuštala da u roku od tri godine radnik može imati, figurativno, 333 ugovora na određeno, mi to ograničavamo na maksimalno tri ugovora na neodređeno.”
Radolović: “Sjednite malo i čitajte da možete shvatiti za vas složenu tematiku.”
Djelovanje oporbe
"Stalno govore (HDZ) da smo umorna letargična oporba, da bismo trebali biti konstruktivni, a kada za prijedlog državnog proračuna napišete više stotina amandmana, onda ne može niti jedan. Zapravo, HDZ bi volio da samo premijer može doći u Sabor, oglancati svoj lik i djelo, predstaviti proračun i da ne pristigne niti jedan amandman osim dva tri HDZ-a i njihovih žetončića, koji će biti usvojeni."
Obuka ukrajinskih vojnika
"Premijer i Vlada žele da saborski zastupnici prekrše Ustav."
