Glavni hrvatski epidemiolog Krunoslav Capak u razgovoru za RTL Danas priznao je da u ovom trenutku imamo ubrzano širenje epidemije ali da si zbog 50 posto cijepljenih možemo priuštiti popuštanje mjera:
"Gledajte, sad je situacija ipak drukčija nego što je bila prošle godine. Točno je da su naše brojke dvostruko veće nego na početku mjeseca pprošle godine jer je ovaj val počeo ranije. Osim toga imamo delta varijantu koja je nešto drugačija pa nam se zbog toga događa ovaj veliki porast. Ta cijela situacija dugo traje i sad ipak imamo 50% odraslih cijepljenih, 42% ukupne populacije. Imamo puno preboljelih pa si na neki način možemo dozvoliti popuštanje. Mislim da su naše mjere pogođene i balansirane."
"Mi tražimo, obaveza je da trebaju biti sjedeća mjesta. To ne znači da za šankom ne mogu biti sjedeća mjesta, ali mora biti osiguran razmak, osim za članove kućanstva... Za šankom nema stajanja, ali ta mjera je zapravo uvededena ne radi šanka nego jer su ljudi stajali vani, dakle okupljale su se veće skupine pa smo rekli da treba stajati jer je to okupljanje", kazao je.
U RTL Direktu gost je bio dr. Goran Tešović, dječji infektolog sa zagrebačke Klinike za zarazne bolesti dr. Fran Mihaljević,
Evo čuli ste g. Capaka koji kaže kako si s 50 posto cijepljenih možemo priuštiti popuštanje mjera, kakvo je vaše mišljenje? Vi, što se kaže, dolazite s prve linije. Kakva je situacija kod vas?
Zasad dobra. To ne znači da će to tako i ostati. Nema nikakve dvojbe da je broj hospitaliziranih porastao zadnjih nekoliko tjedana, ali to je još uvijek nekako izdrživo. Međutim, ja osobno očekujem da će povratkom ljudi s ljetovanja, početkom škole, popuštanjem mjera, taj broj nastaviti rasti.
U odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme, Capak je rekao da je broj zaraženih dvostruko veći. Ali, je li i broj hospitaliziranih veći?
On ovog časa ne bih rekao, barem u mojoj instituciji, da je on manji. Ali, ukupno uzevši, dakle, tada su bili za liječenje covid bolesnika otvoreni i drugi kapaciteti, ne samo Klinika za infektivne bolesti, on je zapravo nešto manji. Međutim, tada je dominirala varijanta čija je infektivnost bila dvostruko manja nego je sada kod dominantne varijante. To je jedna ključna činjenica, druga je, prema podacima objavljenima u zemljama u kojima dominira delta varijanta, kao i kod nas, vjerojatnost da ćete biti hospitalizirana kod delte je dvostruko veća. To, naravno, kod onih koji nisu cijepljeni, a takvih je pola u Hrvatskoj, ili kod onih koji nisu u potpunosti cijepljeni. Ti, a takvih u Hrvatskoj ima poprilično, imaju dvostruko veću šansu biti hospitalizirani (nego što je to bilo u doba alfa varijante).
Kakvo je stanje s oboljelima koji vam sad dolaze u bolnicu? Prije su bili stariji, oni s komorbiditetima. Je li se tu što promijenilo?
I sada ima puno onih starije životne dobi i s komorbiditetima, ali ima i relativno veći broj mlađih ljudi koji nemaju značajnijih komorbiditetima. Znači, odgovor je da, vidimo mlađe osobe u bolnici i u jedinici intenzivnog liječenja, nego što smo to vidjeli u prethodnim valovima.
Rekli ste mi prije emisije da dolaze i ljudi koji su nekad već preboljeli.
Ne mogu reći da ih ima puno, ali ih ima. To vam govorim iz svog neposrednog kliničkog iskustva, da među osobama koje su ovog časa hospitalizirane, postoje ljudi koji su preboljeli covid, i to uglavnom s blažom kliničkom slikom. Dakle, govorimo o ljudima kod kojih je to nedvojbeno utvrđeno, kod kojih je to kod prve bolesti nedvojbeno utvrđeno testom kojega smatramo pouzdanim, a to je PCR, a koji sada imaju težu, bitno težu kliničku sliku. Uostalom, nedavno je u javni prostor izašao slučaj gospođe iz Splita. Dakle, ona nije sama.
Premijer je jučer najavio taj potpuno novi pristup bitki protiv epidemije, dakle da će se sada brojati broj oboljelih, broj hospitaliziranih, broj ljudi na respiratorima. Je li to logično s obzirom da broj zaraženih doista ne mora imati simptome?
To je donekle logično i to samo djelomično odražava opterećenje zdravstvenog sustava. Jer, kao niti kod drugih bolesti, nije svaka bolest koja traži skrb u sekundarnoj ili tercijarnog bolničkoj ustanovi, ona koja će ostati na liječenju. To jest mjera opterećenja stacionarnih kapaciteta, ali značajno opterećenje u bolničkom sustavu predstavljaju naši out-patients-departments. Prema tome, čovjek koji će možda za tjedan dana završiti u našoj bolnici, posjetit će našu bolnicu tjedan ili dva prije nego što će biti hospitaliziran, a bit će i jako veliki broj onih, kao što ih je bilo i prethodnim valovima, da dobiju potvrdu da mirno odu kući, jer nisu jako bolesni. Kad gledamo samo bolnički sustav, to je samo djelomično dobra mjera.
Očito se Vlada odlučila primijeniti slogan, tko se cijepio, cijepio se, tko nije, još uvijek može, mi ne možemo više za njih odgovarati. 50 cijepljenih ne moraju biti žrtve onih koji se ne žele cijepiti, socijalne, ekonomske žrtve, u tom smislu.
Mislim da nitko u ovoj zemlji, dobro- ili zlonamjeran, ne može reći da nije pružena mogućnost svima da se cijepe. Došli smo do situacije da se ljude moli da se cijepe.
Ima li to po vama više smisla?
Ne. Ja sam o tome govorio prije otprilike mjesec dana, kad sam rekao da mislim da smo dosegnuli plato. Dakle, dosegnuli smo plato prije mjesec dana, brojke cijepljenih nisu bitno porasle. Ono o čemu sada trebamo razmišljati, mislim da smo od prim. dc. Capaka čuli nešto o tome, da cijepimo one koji su po redu ili preko reda cijepljeni prije više od šest mjeseci, s obzirom da naša specifična imunost je prilično pala i imamo dominaciju jedne visokozarazne varijante, pogotovo mi, zdrastveni djelatnici, oni koji su imunokompromitirani i oni starije dobi, trebali bi početi dobivati treću dozu, što su neke zemlje već i počele.
Vi ste dječji infektolog, zapravo i pedijatar. Kako stoji s epidemijom među mladima, mladima do 18 godina. Jesu li oni otporniji, treba li njih cijepiti?
Među njima postoje oni koji će oboljeti od teške verzije bolesti, ali je to sad sve češće i moguće i to je vidljivo u SAD-u gdje je prvi puta nekoliko desetina mladih i djece na intenzivnoj i kod nas će se to dogoditi. Vidimo to i na razini ambulante i stacionara porast koji se javlja, a javljaju se s infekcijama s upalom pluća i upalom dišnog sustava. Sad će to biti češće, tu su i oni s multiinflamatornim sindromom, druga opcija na razini imuniteta. Tako smo imali 86 takvih slučajeva, to je imunološki posredovan odgovor na infekciju, javlja se dva do šest tjedana nakon preboljenja i zahvaća više organskih sustava (srce, bubrega...), slično Kawasakijevoj bolesti. Ja sam provakcionalno orijentiran i trebala bi se djeca cijepiti.
