Prvi dan 2023. Trebao bi biti dan D za uvođenje eura u Hrvatsku. Taj datum još nije potvrđen od strane Vijeća EU-a, ali to bi se trebalo dogoditi tijekom lipnja.
Naravno, Hrvati se neće samo odjednom probuditi u zemlji eura. Prije samog uvođenja slijedi razdoblje pripreme kada ćemo u trgovinama, ali i na računima gledati dvojne cijene – u eurima i u kunama. Vlada na taj način želi spriječiti one koji uvođenje eura vide kao još jednu priliku za dodatnu zaradu.
Vlada je također donijela prijedlog Zakona uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koji čeka na svoje izglasavanje u Saboru. Ono najvažnije što propisuje zakon jest fiksni tečaj po kojem ćemo bez dodatnih naknada mijenjati kune u eure. Fiksni tečaj iznositi će 7,53, a iznosi se zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim pravilom zaokruživanja: ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, te ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
Kao što smo već pisali, plaće bi nakon kolovoza ove godine također trebale biti izražene u kunama, ali i eurima. Sve kako bismo se navikli na mnogo manje brojke na našim računima. Ako vidimo da je prosječna plaća u Hrvatskoj u veljači iznosila 7452 kune, onda znamo da će ona u eurima iznositi 989,64 eura.
Mirovine stagniraju
Ako vas je saznanje da ćete uskoro na računima gledati troznamenkastu cifru demotiviralo, nažalost ima i onih koji imaju još više razloga za tugu. Riječ je o umirovljenicima. I dok plaće s godinama rastu, njihove se mirovine gotovo "ne pomiču s mjesta". Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za travanj 2022., prosječna mirovina isplaćena u ožujku ove godine iznosila je 3040,80 kuna, ili 403,82 eura.
To znači da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći tek nešto iznad 40 posto, i kao takav je među najmanjima u cijeloj Europskoj uniji. Dodajmo da je 2008. taj udio iznosio 43,28 posto. Tada je prosječna plaća iznosila 5410 kuna, a mirovina 2341 kunu. No dok su plaće narasle za 2042 kune, mirovine su porasle tek 699 kuna.
Ono što bi nas trebalo više zanimati jest medijalna mirovina. Podsjetimo, medijalna neto plaća za veljaču 2022. iznosila je 6151 kunu, ili 815,87 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa. A kolika je medijalna mirovina? Ne znamo. Točnije, hrvatske službe nemaju takve podatke jer se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bavi mirovinama, ali ne i statistikom, dok se Državni zavod za statistiku (DZS) bavi statistikom, ali ne i mirovinama. Jedna tipična hrvatska priča.
Dvoznamenkasti i četveroznamenkasti
Ipak, medijalnu mirovinu možemo ugrubo izračunati. Ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj 1.231.795 korisnika mirovina, a njih više od 200.000 prima mirovinu u iznosu između 2000 i 2500 kuna, onda možemo zaključiti da je medijalna mirovina manja od prosječne i vrti se negdje oko 2250 kuna, odnosno 298,80 eura.
Dodajmo i da 2830 korisnika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 500 kuna, odnosno manje od 66 eura. Oni će se nažalost morati naviknuti na dvoznamenkaste cifre. No oni koji se neće morati navikavati na dvoznamenkaste cifre su korisnici povlaštenih mirovina. To su primjerice oni koji su radili na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja, a njihova prosječna mirovina iznosi oko 4600 kuna, ili 610,89 eura.
U istu skupinu spadaju i bivši vatrogasci te djelatnici vojske koji u prosjeku imaju oko 4747 kuna, odnosno 630 eura. U platnom razredu s mirovinama između 3000 i 4500 kuna su razni pripadnici bivših vojski, od pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA), sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR), pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), pa i bivših političkih zatvorenika. Svi oni će po novom primati između 400 i 600 eura.
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, njih 70.876, prima prosječnu mirovinu u iznosu od 6263,46 kuna, ili 831,80 eura. Znatno veće mirovine imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), točnije, njih 131 u prosjeku prima 9589,31 kunu odnosno 1.273,48 eura.
No ni to nisu najveće mirovine. Njih su "zaslužili" bivši zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori koji će s pet znamenki se morati naviknuti na njih četiri. Trenutno primaju 10.675,09 kuna, odnosno 1417,67 eura koliko će ubuduće primati svih 686 sretnika i sretnica.
'Što s novcem ‘u čarapama?'
Kada je riječ je o čuvanju gotovine, koju u Hrvatskoj umirovljenici često čuvaju "ispod madraca" ili "u čarapama". Punih godinu dana banke, Fina i Hrvatska pošta će bez ikakve naknade mijenjat kune u eure i to tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. "Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura", rekao je nedavno ministar financija Zdravko Marić.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su savjetovali građane da bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Upravo prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna. Jedna činjenica mogla bi proces konverzije značajno zakomplicirati. Još od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere podrijetla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.
Iz HNB-a pojašnjavaju kako je u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.
Prosječna plaća u eurima u Hrvatskoj i zemljama EU
