Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić potisnuo je čak i Ivu Sanadera s vrha ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima srpnja, Čačić najnegativniji hrvatski političar s izborom od 29,6 posto (prema 21,1 posto iz prošlog mjeseca).
Sanader je na drugom mjestu s 27,2 posto izbora (prošli mjesec 22,5 posto). Na trećem su mjestu "svi političari" koji su negativan izbor 9,6 posto ispitanika/ca. Zoran Milanović je s izborom od 5,4 posto na četvrtom mjestu, a za vratom mu puše Tomislav Karamarko s 5,3 posto izbora. Među prvih deset političara u zemlji još su Jadranka Kosor (4,9 posto), Vladimir Šeks (4,2 posto), Slavko Linić (1,6 posto), Željko Kerum (0,6 posto) i Vesna Pusić (0,5 posto).
SDP-u i dalje pada popularnost
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP bilježi izraženu prednost u odnosu na HDZ, ali uz uočljiv trend pada izborne podrške toj stranci koji je započeo još u veljači. Naime, početkom srpnja SDP je bio izbor 28,5 posto hrvatskih građana/ki, dok je prije pet mjeseci ova stranka bilježila izbor od 34 posto. Istovremeno je glavna opozicijska stranka nakon tromjesečnog klizanja izborne potpore, najprije u lipnju pa sada i u srpnju zabilježila bolji rezultat u odnosu na prethodni mjesec i sada ona iznosi 18,7 posto (prema 17,1 posto u lipnju, 16,2 posto u svibnju, 16,7 posto u travnju, 18 posto u ožujku). Hrvatski laburisti treća su stranka u zemlji s potporom od 7,5 posto, te su nakon tri mjeseca rasta potpore prvi put zabilježili pad podrške.
HNS se unatoč presudi predsjedniku stranke uspio zadržati na četvrtom mjestu s vrlo sličnom potporom kao i prije mjesec dana (sada 3,5 posto prema 3,3 posto iz lipnja). Značajan dio ostalih stranaka i lista natiskalo se između 2 posto i 3 posto (HDSSB 3,0 posto; HSP dr. A.Starčević 2,8 posto; HSP 2,7 posto; HSS 2,6 posto; NL Ivana Grubišića 2,1 posto). Sve su ostale stranke zabilježile izbor ispod 2 posto (najbliži toj brojci je HSLS s 1,9 posto izbora), s ukupnim zbrojem njihove potpore od 7,9 posto. U izboru pojedinačnih stranačkih lista 20,7 posto ispitanika/ca je bilo neodlučno.
Sve više neodlučnih birača
Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 32,4 posto (prije mjesec dana 35,6 posto, a u prvom poslijeizbornom istraživanju početkom siječnja izbor je iznosio 38,5 posto). Ovo klizanje potpore vladajućim nije iskoristila glavna oporbena grupacija s kojom je HDZ izašao na izbore. Naime, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio izbor od 18,2 posto (prije mjesec dana 17,4 posto, a u siječnju 20,2 posto). Treći su Lesarevi laburisti s izborom od 6,5 posto (i u ovom slučaju je zabilježen pad podrške ovoj stranci s prošlomjesečnih 7,9 posto).
Uočljiv je i porast udjela neodlučnih glasača (sada 25,8 posto, prema prošlomjesečnih 22 posto ili siječanjskih 10 posto). To je ujedno i najbolji pokazatelj topljenja optimizma izbornih promjena i splašnjavanja postizbornih očekivanja odnosno razočarenja.
Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 37,6 posto izbora (prošli mjesec 32,2 posto) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političkih osoba ponovo drži jedan nepolitičar s velikom političkom težinom, sad već bivši guverner Željko Rohatinski s izborom od 7,2 posto (prije mjesec dana 6,9 posto). Treće mjesto drži Dragutin Lesar s izborom od 6,8 posto (uz značajan pad izbora s prošlomjesečnih 9 posto), dok je najveći pad izbora za najpozitivnijeg političara zabilježio premijer Milanović koji je s prošlomjesečnih 11,6 posto izbora otklizao na sadašnjih 6,5 posto. Slijede dvoje HDZ-ovih političara: Jadranka Kosor (3,9 posto izbora) i Tomislav Karamarko (3,7 posto). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (3 posto), Ivan Grubišić (2,4 posto), Ruža Tomašić (1,7 posto) i Slavko Linić (1,3 posto).
