Jedini ozbiljniji pad je u ekološkoj proizvodnji jaja i to za 12 posto u odnosu na godinu prije.
U ekološkim kokošinjcima diljem Hrvatske lani je proizvedeno 23 tisuće jaja manje nego pretprošle godine.
"Imamo pad u proizvodnji mlijeka i jaja. -Razloge možemo prije svega tražiti u konkurentnosti proizvoda, odnosno cijenama", govori za RTL Danas Žaklina Jurišić iz Centra za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Odgovore smo potražili na jednoj od najvećih ekofarmi gdje kokoši žive u svom dvije i pol tisuće četvornih metara velikom gradu - Kokošvaroši. Vlasnici farme ove godine nisu na gubitku, ali proizvodnja ekojaja je, kažu nam, riskantan posao jer cijenom ne mogu parirati konvencionalnim jajima.
"Nesu otprilike 280 do 300 jaja maksimalno dnevno. Problem vam je
s tržištem što vam je kod nas teško postići realnu cijenu jaja
koja bi bila otprilike dvije i pol kune.
Vi možete postići cijenu od kunu i pol, a to je totalno na
granici isplativosti", kaže vlasnik eko farme Željko.
Skupa proizvodnja
Jer moraju uložiti puno novca i truda da bi zadovoljili stroge kriterije i Hrvatske i Europske unije.
U Kokošvaroši živi četiristo kokoši i svaka ima svoja četiri kvadrata osobnog prostora. Žive vani i ljeti i zimi.
Nastambe su napravljene po točno određenim propisima. Pasu travu i jedu hranu isključivo ekološkog podrijetla.
"Osim te kvadrature koju morate poštovati, hrana je otprilike triput skuplja od klasične, konvencionalne hrane. Samih nekih bolesti nema, toga se ne treba bojati", kaže vlasnik farme.
Mnogi proizvođači jaja odustaju od ekoproizvodnje i zbog strogih kriterija. No, i zato što podaci pokazuju da zdrava hrana u Hrvatskoj i dalje nema pravih kupaca.
Zadnji podaci govore da je vrijednost cijele maloprodaje eko proizvoda u Hrvatskoj 100 milijuna eura. Na razini Europske unije taj je broj znatno veći - čak 35 milijardi eura. Prosječan Hrvat na ekološki proizvod troši samo 20-ak eura, dok se u ostatku Unije na zdravu hranu troši čak triput više - 60 eura.
U gospodarskoj komori kažu - situacija se popravlja i na policama trgovina sve je više domaćih ekoproizvoda.
"Komora općenito pomaže proizvođačima u plasmanu proizvoda. Kod ekoproizvođača je situacija specifična. Mora se targetirati na specifične događaje", dodaje Željka Jurišić.
Poput regionalnih sajmova. Jer europsko ekološko tržište vapi za proizvodima, a Hrvatska ima golem potencijal.
