NAŠ STRUČNJAK OBJASNIO KAKO SE PONAŠA KORONAVIRUS: /

'Zimi čak i manja količina može izazvati infekciju, evo zašto je to tako'

Image
Foto: screenshot / HRT

Na pitanje može li čovjek udahnuti manju količinu virusa, a da se ipak ne razboli, prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača kaže da je to pitanje tzv.

12.11.2020.
15:41
screenshot / HRT
VOYO logo

Svijet je od početka pandemije već dobro upoznao novi koronavirus SARS-CoV-2, koji kod dijela ljudi uzrokuje bolest COVID-19, ali još uvijek postoji mnoštvo nepoznanica o njemu. Recimo, kako taj virus iz dišnih putova dospijeva do krvi i unutarnjih organa čineći ogromno štetu po čovjekovo zdravlje. Također, još nije posve razjašnjeno zašto isti virus na nekoga djeluje tek blago, a na druge pogubno.

Dio odgovora na te nedoumice oko koronavirusa dao je prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
RIJEČKI EPIDEMIOLOG OTKRIO NA KOJIM SE MJESTIMA VIRUS SADA NAJVIŠE ŠIRI I DODAO: /

'Mislim da je vrhunac ipak iza nas'

Image
RIJEČKI EPIDEMIOLOG OTKRIO NA KOJIM SE MJESTIMA VIRUS SADA NAJVIŠE ŠIRI I DODAO: /

'Mislim da je vrhunac ipak iza nas'

Otkud proljevi, gubitak mirisa ii okusa, zgrućavanje krvi...?

"SARS-CoV-2 ulazi otopljen u sitnim kapljicama aerosola koje udišemo i koje se lijepe na površinu našeg dišnog epitela, počevši od nosne sluznice, pa sve do donjih dijelova dišnog sustava u plućima. Naša sluznica je, doduše, prekrivena slojem sluzi, no virusi klize kroz sluz dok ne dođu u kontakt sa stanicama na kojima nalaze receptore, molekule koje zovemo „enzim za prijetvorbu angiotenzina-2“ ili ACE-2 (Angiotensin Converting Enzyme-2), molekule koja normalno ima funkciju u održavanju tlaka krvi. Ovi ACE-2 receptori nalaze se na stanicama koje nazivamo pneumociti tipa 2, u kojima se virus početno množi, a nakon toga širi na druge stanice koje nose ovaj enzim na svojoj membrani. To su epitelne stanice crijeva (otuda proljevi), stanice u mozgu (gubitak mirisa i okusa, te drugi neurološki poremećaji), endotel i glatko mišićje u stijenkama krvnih žila (poremećaji zgrušavanja krvi i drugi poremećaji organa). Početno množenje virusa u stanicama, izlazak iz tih stanica i infekcija okolnih stanica događa se u fazi koju nazivamo kolonizacija (naseljavanje) patogena", opširno je objasnio dr. Trobonjača ponašanje virusa kada jednom uđe u tijelo.

Virus se, dodaje on, širi na one organe i stanice na kojima nalazi spomenute receptore. A oštećenje, odnosno smrt stanica slijedi kao posljedica izravnog citopatogenog učinka virusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Profimedia

Profimedia

Virus prodire i u krv kod bolesnika s težom kliničkom slikom

U različitim organima taj se proces manifestira različitim simptomima.

"Tako se primjerice, gubitak dišnih epitelnih stanica manifestira otežanim prolaskom kisika iz atmosferskog zraka u krv, te posljedično padom količine dostupnog kisika našim tkivima diljem organizma. No, virus napada i druge organe, poput srca, jetre, bubrega, slezene i limfnih čvorova", napominje dr. Trobonjača.

On ističe kako sve praktički sve naše stanice s jezgrom, osim eritrocita, posjeduju mehanizam izvješćivanja imunosnog sustava o eventualnoj virusnoj infekciji. Također kaže da je nemoguće virus odstraniti iz stanice, a da se ona funkcijski očuva. Jedino što imunosni sustav tada može učiniti jest da ubije zaraženu stanicu, a time eliminira i virus.

Na pitanje kako virus uopće dođe do krvi i što se tada događa, dr. Trobonjača napminje da se taj prodor u krv (viremija) ne događa u svih COVID-19 bolesnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nakon naseljavanja na dišni epitel, virus se u najvećem broju slučajeva širi samo lokalno, bez prodora u krv. Istraživanja su pokazala da je nalaz virusa u krvi daleko češći u klinički teškim slučajevima bolesti, odnosno u onim bolesnicima koji su liječeni u odjelima intenzivne skrbi, nego u onima koji su imali lakšu kliničku sliku. To je očekivano jer viremija podrazumijeva širenje virusa po organizmu i naseljavanje u različite organe i tkiva, što značajno pogoršava stanje", kazao je.

'Više zahvaća mušku nego žensku populaciju'

Ovaj koronavirus specifičan je, kaže dr. Trobonjača, po mnogim obilježjima. Primjerice, uzrokuje zoonotičnu bolest i uspješno se prenosi s čovjeka na čovjeka. U dijelu zaraženih (oko 40 posto) uzrokuje asimptomatsku bolest, a kod dijela drugih (oko 10 posto) izrazito tešku bolest.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Razlozi za to su za sada nepoznati. Više zahvaća mušku nego žensku populaciju. Djeca prebolijevaju lakši oblik bolesti i puno manje šire virus od odraslih", ističe.

Na pitanje može li čovjek udahnuti manju količinu virusa, a da se ipak ne razboli, dr. Trobonjača u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju kaže da je to pitanje tzv. infektivne doze virusa, odnosno najmanja količinu virusa potrebna da izazove infekciju i bolest.

"Ta količina nije ista za svakog čovjeka, jer ovisi o stanju i zdravlju respiracijske sluznice, primjerice o količini sluzi na njoj. Neki naši znanstvenici upravo naglašavaju ovaj problem u zimskim mjesecima, kada zbog boravka u grijanim prostorima s malom količinom vlage sušimo sluznicu, stanjujemo sloj sluzi na njoj, a time i omogućavamo lakši prodor virusa do samih stanica. Mnogi virusi koje udahnemo u kapljicama ne uspiju doći do stanica nego ostaju u sluzi koju iskašljemo. Što je sluzi manje, vjerojatnost hvatanja virusa na stanice je veća, što znači da bi i manja količina udahnutog virusa mogla izazvati infekciju", ustvrdio je.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo