Hrvatska bi ove godine trebala pokrenuti najveći graditeljski pothvat nakon Domovinskog rata. Radi se o obnovi i gradnji objekata na Baniji i u Zagrebu, a posla će biti i u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji. Potres u ožujku je, prema službenim procjenama, nanio 86 milijardi kuna štete, a koliko će ona iznositi na Baniji tek treba vidjeti. Naime, naknadna podrhtavanja tla dodatno oštećuju objekte i poništavaju trud procjenitelja, ali i volontera koji su već krenuli u privremenu obnovu zgrada.
Troškovi obnove i gradnje će, vjerojatno biti i veći, a u tome leži šansa za domaće graditeljske tvrtke, proizvođače materijala, inženjere i projektante, ali i državu koja sada ima priliku ispraviti greške učinjene aljkavom poslijeratnom obnovom. Novi list je pokucao na nekoliko adresa s jednostavnim pitanjem - ima li domaći sektor graditeljstva dovoljno ljudstva i kapaciteta za ovako složen posao. Svi se slažu da se obnova može obaviti domaćim snagama, ali uz pomoć stranih radnika, koje su naše tvrtke ionako ranije uvozile u desecima tisuća.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj napomenula je da je Hrvatska lani iz zemalja izvan Europske unije uvezla više od 27.000 građevinskih radnika te dodaje da je graditeljski sektor uz takav uvoz spreman udovoljiti svim zahtjevima obnove. Istaknula je da se u Zagrebu obnova nakon potresa provodi u manjoj mjeri još od kraja ožujka, dok se veliki broj tvrtki priprema za početak obnove na Baniji.
Direktor Tehnike i predsjednik udruženja graditelja pri HGK-u, Zlatko Sirovec, ponavlja istu stvar te dodaje da je njegova tvrtka već angažirana na sanaciji zgrada u Zagrebu. Uvjeren je da se na Baniji, osim graditelja i proizvođača materijala, u punoj mjeri mogu angažirati i proizvođači montažnih kućica.
"Nama neće biti problem ni radnici. Uvest ćemo ih iz Ukrajine ili Filipina kako smo to činili i prošle godine. Naravno da se brže i lakše integriraju radnici iz našeg susjedstva, ali i oni odlaze u druge zemlje Unije, ali ako bude trebalo, uvest ćemo radnike iz trećih zemalja. Od ove godine više za to ni nemamo kvote", rekao je Sirovec.
Kompleksan posao s jasnim pravilima
Sirovec dodaje kako postoje jasna pravila o gradnji kojih se treba držati kako ne bi ponovno došlo do uništenja novih objekata. Dodao je da Tehnika nije dobila nijednu primjedbu na kuće koje je izgradila u poratnoj obnovi te da su one izdržale potres.
"Posao obnove Zagreba bit će kompleksan i mogao bi potrajati duže od 10 godina, dok bi se Banovina mogla obnoviti puno brže", procjenjuje Čagalj te ističe kako je za domaće gospodarstvo izuzetno važno korištenje hrvatskih proizvoda, a obnovu vidi kao priliku za dokazivanje kako postoji niz kvalitetnih domaćih proizvoda i tvrtki koji se mogu nositi sa svime.
"Na svakom pojedinom naručitelju, projektantu i izvođaču je da upotrijebi hrvatske proizvode u obnovi. HGK je poduzela aktivnosti da se spomenutima približe domaći proizvođači materijala sa svojim proizvodima pa vjerujemo da će to polučiti rezultate", poručuje Čagalj.
Ima dovoljno cigle, crijepa, betona...
Ivan Ergović, predsjednik Nexe Grupe, našeg najvećeg proizvođača građevnog materijala tvrdi da će njihovih proizvoda za obnovu biti dovoljno, ali da je na rukovoditeljima odluka da domaći proizvođači ne budu zakinuti na natječajima.
"Mi već na skladištima imamo dovoljno crijepa da se pokrije svaka kuća na Baniji. Uz manju betonaru u Sisku sada se montira i ona većeg kapaciteta, a proizvodnju imamo i u Zagrebu. Što se nas tiče, bit će dovoljno i crijepa i betona i cigli. Imamo i svoju proizvodnju keramičkih pločica u Srbiji", napominje Ergović i dodaje da bi trebalo voditi računa o tome da se banijska sela obnove tako da mladi u njima odluče ostati živjeti.
Član uprave Samoborke i predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevnog materijala pri HGK, Tomislav Trčak tvrdi da su hrvatski proizvođači spremni proizvesti većinu materijala koji će biti nužan u obnovi. Njegova tvrtka proizvodi boje, ljepila, fasade, hidroizolacije i druga sredstva, a osmislili su i žbuku koja je otpornija na potrese.
"Proizvođača građevnog materijala, koji su i cijenom i kvalitetom konkurentni inozemnim imamo, ali je na onima koji će planirati i voditi obnovu i na onima koji će projektirati, da to i iskoriste. Posla će biti za svakoga ako se bude planiralo pametno i odgovorno, vodeći računa da obnova bude kvalitetna", zaključuje Trčak.
