Dr. Ozren Polašek profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ujedno je, od početka pandemije koronavirusa, jedan od članova Znanstvenog savjeta Vlade RH gdje svojim savjetima pomaže premijeru Andreju Plenkoviću u donošenju odluka.
Taj specijalist javnog zdravstva u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju upozorio je kako će jedan od najvećih predstojećih epidemioloških rizika biti proslava Velike Gospe u Sinju, gdje sa 14. na 15. kolovoza dođe oko 100.000 vjernika.
'Ne smijemo dopustiti da Sinj postane novo žarište'
"To je s epidemiološkog stajališta veliki rizik te ćemo o tome sigurno raspravljati i ta tema će biti na stolu. Jako mnogo ljudi ide pješice prema Sinju i to predstavlja veliki fizički napor, a i ne znam koliko će njih držati maske na licu i distancu. Idu u kolonama, blizu jedni drugih. O tome moramo razgovarati na Savjetu i dati neke preporuke premijeru i Stožeru civilne zaštite", kazao je dr. Polašek.
On smatra da bi bilo najbolje kada se taj skup, kao i hodnja te procesija gradom ne bi održali.
"S druge strane, znam da je Crkvi, ali i vjernicima to jako važno. I sad treba pronaći ravnotežu između želje ljudi za normalnim životom i starim navikama, ali s druge strane ne smijemo dopustiti da taj vjernički skup postane novo žarište, pogotovo što se u Dalmatinskoj zagori u tako kratko vrijeme okupi veliki broj ljudi. Procesija gradom je posebno problem jer tu praktički nema distance, a u njoj sudjeluje veliki broj ljudi", istaknuo je.
Rizična će biti i druga marijanska svetišta
Na opasku da bi, prema savjetima Nacionalnog stožera, sve te ljude u Sinju trebalo popisati, Polašek odgovara da je to ipak nemoguće.
"To će nam u sljedećim tjednima biti jedan od većih izazova, kako sve to provesti i u kojem opsegu dopustiti. Također, nije samo Velika Gospa u Sinju, tu su i druga marijanska svetišta. Jedna od mjera bi mogla biti da svi nose maske, ali svi od tih hodočasnika, bez iznimke. Na to bi trebalo striktno paziti, primjerice da su pokrivena i usta i nos, a ne da im nos viri vani. Možda je moguće osigurati da dovoljan broj pripadnika policije i civilne zaštite pazi na to imaju li svi maske... Vidjet ćemo kakvu će preporuku ili obvezu donijeti Stožer, ali sigurno ćemo se očitovati i na Znanstvenom savjetu", kazao je.
Što se tiče zaštitnih maski, dr. Polašek ističe da su korisne i dobre, ali samo ako ih svi nose.
"Dovoljno svjedoči podatak da smo čak 95 posto zaštićeni ako smo u blizini osobe koja je zaražena, a i mi i ona nosimo masku. A to je zaista respektabilan postotak. Ali samo ako ih nosimo svi. Moji kolege nose maske po više sati i to cijeli svoj radni vijek, pa nisam vidio da je bilo tko od njih imao problema. I onda ne vidim zašto netko ne bi mogao nositi masku pola sata dok je u trgovini", poručio je dr. Polašek.
'Treba se spremati kao da na jesen očekujemo najgore'
Upitan da iznese svoju epidemiološku prognozu za jesen i zimu, Polašek je za Slobodnu Dalmaciju kazao da "znanstvenici ne smiju gatati, iako ima i toga u medijima".
"Mogu samo reći da u meni postoji izvjesna doza straha. Mislim da je generalna poruka da se treba spremati kao da očekujemo najgore, a nadati se najboljem scenariju", kazao je dodavši da je on između onih koji govore da će virus na jesen iščeznuti te onih koji predviđaju najcrnji scenarij.
U krajnje lošem scenariju, kaže, dogodilo bi se ponovno "zatvaranje" i karantena. Najgori scenarij bile bi, pak, prepune bolnice.
"Da nam se bolnice napune i da idemo prema tome da će nam jedinice intenzivne skrbi postati prebukirane i da nećemo imati dovoljno respiratora. Nadam se da do toga neće doći. Zato ne mogu naglasiti koliko je važno nositi maske i prati ruke. Budemo li se držali toga, onda ćemo krivulju zaraženih držati stabilnom, a bolnički sustav će moći adekvatno sve zbrinuti", istaknuo je Polašek.
'Teoretski, ako bi se svi zarazili, umrlo bi 80.000 ljudi'
Na pitanje može li hrvatski zdravstveni sustav podnijeti veliki broj bolesnih, dr. Polašek kaže kako je u proteklih 30 godina oslabio sustav javnog zdravstva, ali ipak ne toliko da ne bi imao dobar odgovor na virus. A na potpitanje prijeti li nam kolaps kao u Srbiji, gdje se sustav raspao kada je bilo po 300 slučajeva dnevno, kazao je da "taj scenarij ne bi volio vidjeti".
"Puno je još pitanja i mi ćemo svoju skepsu i upozorenja jasno prenijeti i premijeru na sljedećem sastanku. Liječnika nedostaje, a što se tiče epidemiologa, nitko nije mogao predvidjeti ovakav scenarij i toliku potrebu za njima. Trenutno razmatramo opcije kako uključiti studente medicine ili čak i nezaposlene u praćenje kontakata", kazao je.
U slučaju kada bi se svi građani Hrvatske zarazili virusom SARS-CoV-2, Polašek kaže da bi, teoretski, tada umrlo oko 80 tisuća ljudi.
"Ali to je samo teorijski maksimum i nemoguće je da se ostvari. Taj izračun sam napravio prema smrtnosti tijekom proljeća, u uvjetu u kojem bi se baš svi stanovnici Hrvatske zarazili", zaključio je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
