Skoro na rubu urbane legende mišljenje je da trgovci za Crni petak i ne nude baš najniže cijene, a da se iza bliještećih i agresivnih reklama o velikim popustima krije udica koja uvlači potrošača da kupi stvari koje su sve, samo ne snižene.
Sada je to britansko udruženje za zaštitu potrošača „Which“ i potvrdilo te razriješilo vječitu dvojbu jer su u svom velikim istraživanju tijekom godine pratili cijene jednih te istih proizvoda kod šest velikih trgovaca.
Pratili su ih mjesecima prije, za vrijeme "Black Fridaya" 2020. godine te potom mjesecima nakon njega te su prije mjesec dana objavili svoje šokantno otkriće – čak 99,5 posto proizvoda imalo je istu ili čak nižu cijenu tijekom godine u usporedbi s cijenama na sam Crni petak!
Ovo otkriće nazvali su „sramotnim“ i „najgorim“ do sad.
Na istraživanje nas je uputila Ana Knežević jedna od osnivačica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača komentirajući: "Ako znamo da je britansko tržište po pitanju zaštite potrošača jedno od najuređenijih, a hrvatsko jedno od najlošijih, onda možemo samo zamisliti kako je u Hrvatskoj".
A da smo loši, to pokazuje i statistika EU koja nas svake godine baca na dno ljestvice po pitanju zaštite potrošačkih prava.
A evo što je ustvrdio britanski "Which": Oni su analizirali 201 proizvod i pratili cijene mjesecima prije i nakon Crnog petka kod šest velikih trgovaca. Osim to da su skoro svi proizvodi barem u nekom dijelu godine jeftiniji ili imaju istu cijenu kao na Crni petak, otkrili su još i da je 92% proizvoda bilo jeftinije ili je imalo istu cijenu u periodu od šest mjeseci prije Black Fridaya, potom da je 98,5% proizvoda bilo jeftinije ili je imalo istu cijenu u periodu od šest mjeseci nakon Black Fridaya. Kao šlag na tortu, čak 40% proizvoda bilo je jeftinije u nekom drugom dijelu godinu u odnosu na Black Friday.
(Marko Lukunić/Pixsell/Ilustracija)
Britanski „Which“ naveo je nekoliko najgorih primjera, a među njima je bio i slučaj perilice rublja poznatog proizvođača. Nju su na Crni petak snizili s 349 na 309 funti. No "Which" je otkrio da je ista perilica bila jeftinija tijekom čak 136 dana tijekom drugih dana u godini, da je pet mjeseci prije Crnog petka bila 249 funti, a mjesec dana nakon tog dana prodavala se za 289 kuna. Dakle, kupovina na Crni petak nije bila najpovoljnija za potrošače.
Također, naveli su primjer i glazbenog seta koji se na Crni petak prodavao pod reklamom da je snižen za 40 funti i to sa 199 na 159 funti.
Prava istina? Po istoj ili čak nižoj cijeni glazbeni set
prodavao se tijekom 277 drugih dana tijekom godine, a i po cijeni
od 199 funti prodavala se još 2018. godine.
Izdvoji su i primjer dječja sjedalica koja se preko interneta
prodavala na sniženju za 139,95 funti, a puna joj je cijena bila
199 funti. "Which" je otkrio da se jeftinije od sniženja na Black
Friday sjedalica prodavala tri dana u periodu šest mjeseci prije
Crnog petka i potom 28 dana nakon tog dana. Samo tri tjedna prije
Crnog petka, sjedalica se mogla kupiti za 127.99 funti.
I tako redom.
Evo što su iz Whicha rekli o svom nalazu: „Svih šest poznatih trgovaca koje smo pogledali veliku većinu proizvoda nudilo je po istoj ili nižoj cijeni u periodu od šest mjeseci prije Crnog petka“.
Štoviše, kod jednog trgovca otkrili su da je to bio slučaj baš sa svakim proizvodom koji su pratili "inspektori" iz potrošačke udruge "Which".
Njihov je zaključak: "Bez proračunske tablice, kalkulatora i mnogo slobodnih sati, prilično je nemoguće utvrditi koja je zapravo dobra cijena za određeni proizvod. Zato postoje zakoni o tome kako trgovci oglašavaju prodajne cijene".
(Shutterstock)
U povodu ovog uznemirujućeg otkrića s britanskog tržišta, provjerili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj te pregledava li tko koliko su trgovci „iskreni „ u svojim ponudama na Crni petak.
Iz Državnog inspektorata potvrdili su da imaju ciljane inspekcije na taj dan svake godine. Podsjetili su da trgovci moraju istaknuti redovnu cijenu proizvoda i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje kao što je sniženje, akcija, rasprodaja, prodaja proizvoda s greškom i prodaja proizvoda kojem istječe rok trajanja, osim u slučaju kada takva prodaja traje najdulje tri dana te kada se radi o prodaji na daljinu (online i telefonska prodaja) i o sklapanju ugovora izvan poslovnih prostorija (prodaja na vratima ili na prezentacija po restoranima i sličnim mjestima).
Državni je inspektorat lanjskog studenog bio u 108 nadzora te su utvrdili 18 nepravilnosti. Pitali smo, o čemu se tu radilo.
„Trgovci nisu istaknuli cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje te je utvrđeno zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je ona izračunata, odnosno zavaravajuća poslovna praksa trgovca“, odgovorili su.
(Duško Jaramaz/Pixsell)
Narod bi rekao – muljali su s cijenama i kupac nije znao kupuje li jeftinije ili skuplje. Kupac jednostavno nije imao s čime usporediti cijenu kako bi znao prolazi li bolje ili lošije.
„Neki od utvrđenih prekršaja otklonjeni su tijekom inspekcijskog nadzora no za neke su protiv počinitelja poduzete zakonom propisane upravne i/ili prekršajne mjere“, naveli su u Državnom inspektoratu.
No inspektori su dućane obilazili i tijekom ovogodišnjeg Crnog
petka. Bili su u 116 inspekcijskih nadzora i našli 16 povreda
odredbi Zakona o zaštiti potrošača. Opet su u pitanju bile
cijene, trgovci nisu istaknuli redovnu cijenu i onu za vrijeme
akcije.
Je li ovih 16 povreda koje su našli malo ili puno? Ako se gleda
statistički, to je 9,6 posto.
Ipak, Državni inspektorat provjeravao je samo cijene na taj dan, odnosno jesu li istaknute redovne i snižene cijene. Ipak, nitko ne provjerava stanje prije ili poslije Black Fridaya, odnosno je li sniženje zaista iskreno ili se trgovci "igraju" pa netom prije sniženja podignu cijenu.
Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača "Potrošač" rekao je kako u trgovinu treba ići "hladne glave" i dobro promisliti treba li nam što.
"Bilo bi dobro i da potrošači neko vrijeme prate cijene, možda i mjesec dana, i da se uvjere je li proizvod zaista na sniženju, kako kaže reklama i tek onda bi trebao donijeti informiranu odluku o kupovini", rekao je Vujović. Čini se kako u ovoj priči ona stara narodna "strpljen-spašen" ima smisla, barem za novčanik te da bi prije zalijetanja u kupovinu na sniženjima trebalo neko vrijeme pratiti cijenu nekog proizvoda.
