Hrvatska slabo koristi novac iz europskih fondova unatoč lošim gospodarskim rezultatima. Aktualna HDZ-ova vlada vidi krivca u prethodnoj SDP-ovoj, iako već tri godine i devet mjeseci suvereno vladaju hrvatskom političkom scenom. SDP pak očekivano optužuje HDZ-ove vlade.
Gotovo svatko tko u Hrvatskoj želi na neku javnu upravljačku funkciju, u svom programu obeća iskoristiti novac iz europskih fondova kojeg može povući kao svojevrsno rješenje za sve probleme, piše Deutsche Welle.
Ipak, ni nakon pet godina od ulaska u EU, Hrvatska ne zna što bi s europskim novcem. HDZ-ova vlada za sve okrivljuje vladu Zorana Milanovića koja je, kako tvrdi, krivo programirala.
‘Potrebno uočiti i riješiti probleme na razini određenih sektora’
Konzultantica za EU fondove Ariana Velaobjasnila je za Deutsche Welle da je riječ o postupku kojim se uočavaju problemi koje je potrebno riješiti na razini određenih sektora i u skladu sa strateškim okvirom države članice.
„Konkretno, Hrvatska je u postupku programiranja za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine osmislila četiri operativna programa koji su imali ciljeve, prioritetne osi, tematske prioritete, projekte…“, kaže Vela.
Tvrdi da se programiranjem mogu definirati strateški projekti poput projekta "Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom", a većinom se određuju prioriteti poput jačanja poduzetništva s temeljnim smjernicama financiranja i okvirnim korisnicima.
Konzultantica Ariana Vela, vlasnica ucilista EU projekti.
‘Milanovićeva vlada nije programirala i pripremila velike projekte za ovo programsko razdoblje’
„Država danas ima veću svijest o tome što je potrebno u odnosu na period od 2012. do 2014. godine, što je i očekivano i logično jer je lakše sada odrediti što nam u ovom trenutku treba, nego što je bilo prije pet, šest godina," dodaje Vela.
Vela naglašava da je vlada Zorana Milanovića zaista učinila veliku pogrešku koncentrirajući se na sredstva koja su bila raspoloživa do kraja 2013. godine jer se pri tome manje koncentrirala na programiranje i pripremu velikih projekata za ovo programsko razdoblje.
Međutim, kada je se optužuje za neuspjeh, aktualna ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ponavlja da je upravo Milanovićeva vlada postavila nerealno visoke ciljeve za iskorištavanje alociranih sredstava.
‘Žalac tvrdi da si je Milanovićeva vlada postavila nerealno visoke ciljeve’
„Da, u nekim stvarima su promašili, ali u nekim stvarima nisu. Trenutačno je ugovoreno nešto više od 50 posto dostupnih sredstava, a potrošeno je nešto više od 14 posto. To je vrlo malo, s obzirom da smo u zadnjem kvartalu 2018. godine," kaže konzultantica za Deutsche Welle.
Dodaje da to može biti posljedica neadekvatnog programiranja, ali ne u potpunosti pa treba pošteno reći "da korisnici i sami sustavi upravljanja i kontrole nisu adekvatno pripremljeni za aktivnosti koje je potrebno provesti ni u ovoj političkoj garnituri".
‘Sljedeće proračunsko razdoblje opterećeno brexitom’
Vela tvrdi da će sljedeće proračunsko razdoblje biti opterećeno zbog brexita jer više neće biti uplata Velike Britanije u proračun Unije pa se očekuje da će se dostupna sredstva za Hrvatsku smanjiti za 5-6 posto.
„To nas ne treba jako brinuti, s obzirom na podatke o iskorištenosti postojeće alokacije, ali predstavlja problem za izmjene sadašnjih operativnih programa, posebice one koje se odnose na uvođenje novih prioriteta financiranja," kaže Vela.
Objašnjava da je problem u tomu što prenamjena sredstava i izmjene operativnih programa ovise o potrošnji.
Zoran Milanovic.
‘Potkapacitiranost pojedinih ministarstava za provođenje pojedinih poziva’
„Europska komisija navodi da ne želi razmišljati o tome da mijenjamo prioritete i općenito operativne programe, dok ne pokažemo da smo u stanju koristiti sredstva pod uvjetima koji su trenutačno na snazi,“ upozorava Vela.
Alocirana sredstva se pak mogu koristiti po modelu n+3 pa su se sredstva dostupna za 2013. godinu mogla potrošiti do 2017. godine, a zaključno će Hrvatska u 2023. godini moći koristiti sredstva alocirana za 2020. godinu.
Nažalost, pojedina ministarstva su potkapacitirana za provođenje pojedinih poziva. Konzultantica Vela potvrđuje da se objave poziva, nakon objave indikativnih planova, pomiču sve kasnije i kasnije što stvara veliku nesigurnost u sustavu EU fondova.
‘Kvalitetna i efikasna javna uprava preduvjet za dobro korištenje fondova’
„Prijavitelji se pripremaju, očekuju pozive u najavljenim intervalima koje su institucije najavile, a oni se odgađaju. Kada je riječ o kapacitetima, državna uprava je preglomazna, a efikasnost preniska," tvrdi Vela.
Upozorava da je kvalitetna i efikasna javna uprava preduvjet za dobro korištenje fondova te ako želimo povećati povlačenje sredstava, javnu upravu treba što prije reformirati.
Objašnjava kako je u provedbu nekog natječaja uključeno više instanci pa jedno tijelo, na primjer ministarstvo, priprema natječaj, dok upravljačko tijelo za pojedini operativni program odobrava natječaj.
‘Država zaposlila stotine ljudi na poslovima vezanim uz iskorištavanje EU fondova’
Vela kaže kako prva instanca može raspisati i dodijeliti sredstva, ali taj zadatak dodjele može proslijediti i drugom provedbenom tijelu.
Paradoksalno, na poslovima vezanim uz iskorištavanje EU fondova država je zaposlila stotine ljudi. „Većinom su plaćeni iz EU fondova, ali to i dalje, prema njihovim tumačenjima i efektima, nije dovoljno," smatra Vela.
Dodaje da bi bilo zanimljivo vidjeti koliko su do sada koštali sustavi upravljanja i kontrole u odnosu na dosad povučena sredstva. "Također, ne mislim da je postupak pripreme poziva kompliciran," dodaje.
Šibenik: Biljana Borzan održala javnu tribina “Jesmo li ravnopravni gradjani EU?” 21.09.2018., Sibenik - U gradskoj knjiznici Juraj Sizgoric, europarlamentarka Biljana Borzan je odrzala javnu tribina “Jesmo li ravnopravni gradjani EU?”. Biljana Borzan je pokazala veliku upornost i ustrajnost u borbi protiv nejednakosti proizvoda u zemljama clanicama Europske unije, te je i dobitnica prestizne nagrade “EU Oscar” za izniman doprinos u podrucju ravnopravnosti spolova. Domacin joj je bio Tonci Restovic, predsjednik GO SDP Sibenik
‘Ne treba izmišljati toplu vodu, već se primiti posla’
"Postoje dokumenti, pravila i opći obrasci koji zajedno s operativnim programima služe kao podloga. Ne treba izmišljati toplu vodu, već se primiti posla,“ zaključuje Vela.
SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan objasnila je kako sve ovo izgleda u praksi. Naime, Borzan je zajedno s udrugama umirovljenika pokrenula inicijativu za ugradnju dizala u tisuće hrvatskih zgrada radi poboljšanja kvalitete života bolesnih i starijih osoba.
Predviđalo se kako bi taj projekt trebao donijeti posao brojnim domaćim tvrtkama. „Ne bih rekla da je to propalo, iskreno se nadam da će u budućnosti doći do realizacije. Kada je plan i program povlačenja sredstava rađen, ova ideja nije postojala", kaže Borzan za Deutsche Welle.
‘Borzaničin plan preambiciozan za kapacitete Plenkovićeve vlade’
Pokušaj Ministarstva EU fondova da taj projekt doda u pripadajući operativni program je glatko odbijen jer se Hrvatska pokazala neuspješnom u onome što si je sama ranije zadala.
Borzan brani Milanovićevu vladu te tvrdi da je njezin plan bio preambiciozan za kapacitete Plenkovićeve vlade. „Nije došlo do realizacije u zadovoljavajućem postotku pa Europska komisija ne odobrava promijene u hodu. Da smo se pokazali iole uspješnima, bilo bi odobreno," kaže Borzan.
Smatra da je ovo kazna hrvatskim građanima jer Komisija već jedno desetljeće radi na tom poslu te je planirano itekako ostvarivo. "Ako vam Komisija odobri program, znači da je on provediv,“ naglašava Borzan.
‘Ovakva situacija posljedica je lošeg ekipiranja i planiranja’
Situaciju na terenu opisuje posljedicom lošeg planiranja i ekipiranja. „Je li promjenom vlade došlo do micanje ljudi koji su imali iskustva i znanja? To bih morala provjeriti, ali moguće je da su profesionalci maknuti, a nisu nađeni podobni s dovoljnim iskustvom," ističe Borzan.
Dodaje kako svaka nova vlada piše novu povijest, ali neke stvari moraju imati kontinuitet. Borzan kaže kako više nema natrag. „Mislim da je za ovo financijsko razdoblje kasno, ali imamo šanse u idućem. Pitanje je koliko će se to ozbiljno shvatiti," naglašava.
‘Hrvatsku prestigla i Rumunjska po gospodarskim pokazateljima’
Smatra da si neke gospodarski puno jače zemlje možda mogu dopustiti da ne iskoriste europske fondove, ali kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, bila je treća odozada po gospodarskim pokazateljima, a iza nas su bile samo Bugarska i Rumunjska.
Borzan tvrdi kako nas je Rumunjska u međuvremenu prestigla pa je sasvim očito da ne shvaćamo gdje smo i koliko nam je potrebna pomoć, a ne koristimo je kad nam se ona ponudi. „Ništa se u EU ne dobiva na lijepe oči. Sve treba zaslužiti i naučiti procedure," zaključuje Borzan.
