Hrvatska ima problem s procijepljenošću protiv koronavirusa zbog čega se usred sezone odgađaju društveni događaji; 1,3 milijuna doza cjepiva je neupotrijebljeno, jedva da smo cijepili polovicu starijih od 80 godina koji su najugroženiji.
Dok ministar zdravstva Vili Beroš krivicu za slabo cijepljenje svaljuje na građane te govori: "Želite li spriječiti postizanje kolektivnog imuniteta? Želite li snositi krivicu za mogući četvrti val epidemije, ponovno punjenje bolnica, smrt ljudi?, a Alemka Markotić spominje punjenje groblja, psiholozi smatraju da se zastrašivanjima ništa neće postići.
Zašto ne pitaju psihologe?
Uz to, pitaju zašto njih nisu pitali kako motivirati ljude koji se ne mogu odlučiti na cijepljenje. "Kad sam pročitala taj status, ono što je meni prvi put palo na pamet: 'Gdje je odgovornost ministra Beroša prema ignoriranju jednog cijelog društvenog polja znanosti?", rekla je za Dnevnik.hrAnita Laura Korajlija, pročelnica Katedre za zdravstvenu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Mi jako puno znamo i o cijepljenju i o ljudskom ponašanju. Mi jako dobro znamo da ovakve poruke ljude dodatno antagoniziraju i sasvim sigurno nisu motivirajuće", dodala je.
Plenkoviću su sličan savjet na sastanku dali i ustavnopravni stručnjaci. Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, rekao je da su sugerirali vezano uz tu komunikaciju da bi trebalo to osvježiti novim ljudima i novim porukama.