"Najveći mali morski puž! Flabelina affinis, stvarna veličina: 12 mm", takvo pojašnjenje napisano je u donjem lijevom uglu murala površine 300 metara četvornih na pročelju zgrade u Šimićevoj ulici na Blatinama u Splitu.
Zapravo, kad je riječ o Splitu, vijest bi bila već i to što je "sunčani lipi cvit Mediterana" nakon toliko godina dočekao ovako grandiozni mural, a da nije riječ niti o Hajduku niti o Torcidi niti o Miši…
Uopće, čak i legendarni mural caru i Jupiterovu sinu Gaju Aureliju Valeriju Dioklecijanu, što su ga 1983. iza splitskog HNK oslikali maturanti Umjetničke škole u Splitu uz mentorstvo profesora Gorkog Žuvele, tijekom desetljeća doživio je takav tretman da se jesenas morala pokrenuti inicijativa za njegovo spašavanje i obnovu.
Bio je to prvi pravi mural u Splitu.Najnoviji, pak, mural s motivom sićušnog morskog puža, prirodne veličine 12 milimetara, a natprirodne, umjetničke čak 300 metara četvornih, oslikali su splitski akademski slikari i street artisti Luka Duplančić i Ivan Svaguša.
Kako i priliči pravom muralu, nije riječ samo o prizoru ugodnom oku, nego o umjetničkoj intervenciji u izgled grada i živote građana s točno određenom pričom, sa svojom logikom i filozofijom, duboko ukorijenjenima u aktualnom trenutku svijeta u kojem živimo.
Ako uništimo makar jedan organizam iz mora...
WWF Adria najavilo je svečano službeno otvaranje murala za petak 18. lipnja, a u svojoj obavijesti ljudi iz ove organizacije objasnili su o čemu je riječ:
"U stvarnom životu ovaj pužić je veličine 12 mm i može se vidjeti na dubinama od pet do 10 metara. Iako sićušan, on ima svoju svrhu, te sudjeluje u osiguravanju ravnoteže morskih ekosustava. Ako uništimo jedan organizam, uništili smo i onaj idući koji ovisi o njemu. A u tom lancu nalazimo se i mi ljudi."
"Zdravlje mora i oceana neopisivo je važno za opstanak ljudske vrste! To veliko plavetnilo regulira klimu na našem planetu, daruje nam kisik (svaki drugi udisaj uzimamo iz oceana), pohranjuje naše emisije CO2, povezuje svijet plovnim putovima, daje nam hranu i posao. Čim se u moru okupamo, osjećamo se bolje, a samim pogledom na pučinu vjerujemo u bolje sutra. No, kako bismo sve te blagodati osigurali i za budućnost koja dolazi, moramo hitno promijeniti odnos prema gospodarenju morima", stoji u najavi WWF Adria pred svečano otvaranje murala.
"Intenzivni ribolov, onečišćenje, klimatske promjene, uništavanje obale betonizacijom i nasipavanjem plaža: sve to čini veliki pritisak na mora i oceane", nabraja se dalje najčešće spominjani niz devastacija mora kojima svjedočimo već godinama.
"O njima ovisi i naš opstanak na Zemlji"
"U Jadranskom moru žive brojne vrste. Neke lovimo za hranu, a druge ne vidimo, jedne tek otkrivamo, a neke će biti sve teže upoznati. Među njima su i maleni morski puževi, spektakularni morski organizmi. Šarenilo vrsta unutar ove skupine odraz je jedinstvene bioraznolikosti čije je razumijevanje jedna od puzzli u slici očuvanja našeg mora. Svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u ekosustavu - svaka vrsta doprinosi ravnoteži i otpornosti našeg Jadrana", dodaje WWF Adria i apelira:
"Na nama je da ih sačuvamo jer o njima ovisi i naš opstanak na Zemlji."
