Prema prijedlogu, nezavisna mala pivovara je pivovara koja je pravno i gospodarski neovisna od bilo koje druge pivovare i ne proizvodi prema licenci, a godišnje proizvede do 125.000 hektolitara piva. Uvela bi se četiri porezna razreda, odnosno trošarina za male pivovare, ovisno o godišnjoj proizvodnji u hektolitrima.
Tako bi trošarina za 1 posto volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru piva za pivovare koje proizvode do 5 hektolitra piva godišnje iznosila 20 kuna, što je sniženje od 50 posto.
Za pivovare koje godišnje proizvedu od 5 do 25 hektolitara trošarina bi iznosila 22 kune, za one koje proizvode od 25 do 75 hektolitara bila bi 24 kune, a za pivovare koje proizvode više od 75 a manje od 125 hektolitra piva bila bi 26 kuna (sniženje za 35 posto).
Te bi se trošarine propisale i za nezavisne male pivovare iz drugih članica Europske unije koje pivo isporučuju u Hrvatsku.
Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi
Saboru su u hitnu proceduru upućene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se za 11.090 radno nesposobnih samaca povećala naknada s 800 na 920 kuna, a za djecu samohranih roditelja s 320 na 440 kuna mjesečno.
Po podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, riječ je o 3.103 djeteta samohranih roditelja, koji su do sada primali zajamčenu minimalnu naknadu.
Novost je i prebacivanje nadležnosti za rješavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu na urede državne uprave u županiji, što bi trebalo profunkcionirati od 1. lipnja iduće godine.
Izmjenama se predlaže i ukidanje odredbe po kojoj radno sposobna osoba koja prima zajamčenu minimalnu naknadu to pravo gubi nakon dvije godine.
Pravo na minimalnu zajamčenu naknadu ne bi imali beskućnici kojima su trajnije osigurani smještaj i hrana, već samo oni koji smještaj i hranu nemaju ili ih imaju povremeno.
Također će se povećati maksimalan tjedni broj sati usluge psihosocijalne podrške djeci s teškoćama kada se ona pruža kod pružatelja usluga, i to sa 6 na 12 sati tjedno, a za djecu čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja i dolaze iz jednoroditeljskih obitelji i do 18 sati tjedno.
Korekcije prihoda za 35 jedinica lokalne samouprave
Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Vlada predlaže korekcije u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak za 35 jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja, tako da se udio nenamjenskih prihoda u porezu na dohodak za njih poveća sa 60 na 70,5 posto.
Jedinice lokalne samouprave na brdsko-planinskim područjima stječu i pravo na dodatni udio u porezu na dohodak u iznosu od 10 posto, namijenjen financiranju kapitalnih projekta na svojem području. Ukupni prihodi od poreza na dohodak za te bi se jedinice na godišnjoj razini tako povećali za 58,1 milijuna kuna.
Ta povećanja udjela lokalnih jedinica u porezu na dohodak istovremeno prati smanjenje udjela županija u prihodima od poreza na dohodak sa 16,5 posto na 12 posto, te ukidanje pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
Udio za decentralizirane funkcije i pozicije za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova se ne mijenja, te iznosi 6 posto odnosno 1,5 posto.
Time bi ukupni pad prihoda županija kojima pripadaju navedene jedinice lokalne samouprave iznosio 12,5 milijuna kuna, dok bi na poziciji pomoći za izravnanja za decentralizirane funkcije bilo ostvareno 45,6 milijuna kuna manje.
Obnovljivi izvori energije i stečaj potrošača
U hitnu saborsku proceduru upućen je i prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim se, u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, objedinjavaju i usklađuju propisi u sektoru obnovljivih izvora energije.
Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o stečaju potrošača, kojim se prezaduženim građanima želi pružiti prilika za novi odgovorniji početak, a vjerovnicima ravnomjerno namirenje njihovih tražbina.
