U zimskoj ekonomskoj prognozi za Hrvatsku, Europska je komisija podigla procjene rasta našeg gospodarstva, piše HRT, pa se tako očekuje rast od 2,8 posto za 2016. godinu, 3,1 posto za ovu i 2,5 posto za iduću godinu. To je pomak naviše u odnosu na jesensku ekonomsku prognozu koju je EK objavila u studenome. Podsjetimo, tada je Komisija prognozirala da će hrvatsko gospodarstvo rasti 2,6 posto u 2016., 2,5 posto u 2017. i 2,4 posto u idućoj godini.
Rast od 3,1 posto bio bi najveći još od 2007. godine.
Hrvatska bilježi iznadprosječni rast
Na razini EU-a, Komisija očekuje rast od 1,8 posto, pa je Hrvatska tako u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast. Najveći se rast očekuje za Rumunjsku, Maltu i Luksemburg, a najmanji u Italiji.
Dobrim su rezultatima za Hrvatsku pridonijele sve komponente domaće potražnje pa je tako rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. godine bio veći od očekivanog. Naglo je skočio izvoz usluga na godišnjoj razini, a to možemo zahvaliti dobroj turističkoj sezoni. Ovaj zamah gospodarskog rasta iz 2016. trebao bi se nastaviti i u ovoj godini, a vladina ekspanzivna fiskalna politika dat će mu dodatni poticaj, smatraju u Europskoj komisiji.
Smanjenje stope nezaposlenosti
Kada je riječ o cijeloj Europskoj uniji, rezultati su ohrabrujući, piše HRT. Kroz cijelo razdoblje koje prognoze obuhvaćaju, trebala bi rasti gospodarstva svih zemalja članica, a to je prvi takav slučaj gotovo u jednom desetljeću. Padat će i nezaposlenost, ali još uvijek neće doći na onu razinu na kojoj je bila prije krize. U Hrvatskoj bi se stopa nezaposlenosti trebala smanjiti na 10,8 posto ove godine, a Komisija za iduću godina predviđa daljnje smanjenje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj (9,3 posto). Stopa zaposlenosti trebala bi prošle godine rasti 1,9 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće 1,6 posto.
Glavni pokretač rasta ostaje privatna potrošnja.
Kod nas bi trebala porasti i potrošnja ove godine, pa tako EK prognozira rast od 3,4 posto zbog smanjenja poreza, a poticaj će dati i EU fondovi.
Predviđa se i manji proračunski manjak i smanjenje javnog duga. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda.
Udjel javnog duga u BDP-u trebao bi se ove godine smanjiti na 83 posto.
