Model poslovanja o kojem su svi sve znali imao je brojne dimenzije, ali ona koja se pokazala posebno delikatna odnosi se na način kreditiranja do jučer svemoćnog sustava Agrokor. Prema riječima menadžera iz grupe vodećih dobavljača, u pravilu, posjetio bi ih netko od vodećih ljudi Agrokora i iznio im stanje njihove kreditne izloženosti, piše Jutarnji list.
"Rekli bi nam imate limit kod Erste banke od 50 milijuna kuna, a niste ga koristili ili kod RBA imate limit od 40 milijuna kuna i mi bismo ga koristili. Dobavljač bi uzeo kredit od banke i proslijedio ga Agrokoru od kojeg bi zauzvrat dobio mjenice. I tako je to funkcioniralo godinama", priča jedan menadžer.
Dobavljači su te mjenice potom prodavali faktoring društvima, ona se nisu uspjela naplatiti od Agrokora, pozivajući se na regresno pravo, ponovno su pokucala na vrata dobavljača. Nudili bi im “povoljan” kredit, s kamatom od dva posto, da isplate te mjenice, a potom tražbinu prijave Agrokoru.
"Razmatramo podizanje tužbe protiv banaka jer su kreirale i sudjelovale u funkcioniranju modela koji predstavlja određenu vrstu prisile ili ucjene", najavio je jedan od većih dobavljača koncerna, dodavši kako su sve podatke o njima banke dostavljale Agrokoru i s njim dogovarale ugovor o kreditu, a dobavljači su morali samo staviti svoj potpis.
No, pitanje je mogu li i na temelju čega optužiti ostale sudionike. Naime, već samim sudjelovanjem u njemu, svoj obol spornom modelu dali su i sami dobavljači kojima je u neku ruku to i odgovaralo. Zahvaljujući “maloj usluzi”, osigurali su policu u Konzumu i mogli su računati na otkupnu cijenu svojih proizvoda 15-ak posto veću od one koju bi dobili u nekom drugom trgovačkom lancu.
"U toj su priči sudjelovali i dobavljači, ali nismo svi bili u istoj poziciji. Netko je kreirao i diktirao posao, a netko je bio prisiljen u njemu sudjelovati", priča sugovornik Jutarnjeg. Pritom navodi kako “Agrokorov model” nisu podržavale samo banke, nego i sudionici izvršne vlasti koji su bili spremni prolongirati zakone poput onog o faktoringu i zabrani nepoštene trgovačke prakse.
Ako dobavljači odluče podći tužbu protiv banaka kao temelj navode odavanje bankarske tajne koja se, među ostalim, odnosi na vrstu uloga i obveze klijenta. No, tu bi se mogla naći i neka druga kaznena djela kao što su ucjena i lihvarski ugovori, piše Jutarnji list.
