U prijedlogu Strategije krije se i jedan prijedlog koji će, bez sumnje, mnogi s odobrenjem prihvatiti. Riječ je, kako piše Jutarnji list, o uvođenju nacionalne mirovine za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja.
Oko 100 tisuća starijih od 65 godina živi bez ikakvih primanja
Ta bi se nacionalna mirovina, koja se najavljuje već petnaestak godina, mogla uvesti 2021. godine, a zasad bi, prema prijedlogu, obuhvatila osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Naknadno bi se trebali utvrditi i uvjeti vezani uz imovinski cenzus te iznos te nacionalne mirovine.
Do kraja iduće godine trebala bi biti dovršena sveobuhvatna analiza stanja, a do kraja 2019. utvrđeni kriteriji o obuhvatu potencijalnih korisnika, imovinski i dohodovni cenzus kao i parametri za izračun visine nacionalne mirovine. Do posljednjeg kvartala 2020. planira se uspostavljanje zakonodavnog okvira, pa bi 2021. mogla započeti isplata nacionalnih mirovina, piše Jutarnji list.
Prema sadašnjim procjenama, oko 100.000 osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj nema nikakva primanja, iako ih samo 9287 prima socijalnu pomoć. U riziku od siromaštva živi oko 17 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 25 do 55 godina te čak 26 posto osoba starijih od 65 godina. Inače, stotinjak država već ima institut nacionalne mirovine kao osnovni mehanizam zaštite starijih osoba od siromaštva.
Više od najviše socijalne pomoći, manje od najniže mirovine
Smatra se da će najveći izazov prilikom uvođenja nacionalne mirovine biti utvrđivanje njenog optimalnog iznosa. Isti bi morao biti veći od socijalne pomoći, čiji je maksimalni iznos za samca 900 kuna, ali i manji od najmanjeg mogućeg iznosa mirovine.
Također, morat će se uzeti u obzir i činjenica je li osoba nositelj prava vlasništva, je li bila u radnom odnosu i uplaćivala doprinose ili nije nikada radila te s osobitim osvrtom na problematiku žena u ruralnim područjima, koje su pogođene siromaštvom.
Spomenutom se Strategijom kao jedan od glavnih ciljeva postavlja i reforma načina plaćanja usluge smještaja u državnim domovima za starije. U njima je smješteno oko 17.000 osoba, a predano je 72.000 zahtjeva za smještaj.
