Djecu sa psihičkim problemima vežu, a terapiju elektrošokerima provode na odjelu dok drugi pacijenti tu terapiju čekaju. Dio je ovo izvješća Odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog postupanja Vijeće Europe. Zaključak je nastao na temelju viđenog u ožujku 2017. godine.
Rešetke na prozorima i prenatrpane sobe. Sve to je zatekla Delegacija Vijeća Europe u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež. Nakon godinu dana - promjene.
"Odjel je potpuno preuređen, smanjen je broj postelja po sobama, tako da su uvjeti za boravak djece i za njihovo liječenje puno primjereniji. Ove godine završeno je i potpuno uređenje dvorišta bolnice", kazala nam je Vlatka Boričević Maršanić, ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež. U vrijeme nadzora nije ga ni bilo. No usprkos tomu, ne mogu sva djeca na svjež zrak.
"Imamo djecu koja su u takvom tjelesnom ili fizičkom stanju da za njihovu dobrobit nije da izlaze izvan najsigurnijeg orkuženja, a to je naš bolnički odjel", nadodaje ravnateljica Boričević Maršanić.
U jednoj od soba na zatvorenom odjelu ukupno je 5 kreveta, na cijelom katu ih je 15. Prošle godine kad je bio nadzor bilo ih je 20, ali kako tada, tako i sada svi ovi pacijenti imaju jedan sanitarni čvor. Bez paravana u sobi na odjelu s drugim pacijentima. Tako se u KBC-u Zagreb provodila elektro-stimulativna terapija u trenutku nadzora. No već šest mjeseci - novosti.
"Mi smo napravili prostoriju u kojoj smo osigurali maksimalnu intimnost za pacijenta, tako da pacijenti jedni druge ne vide dok im se provodi ta vrsta terapije", pojasnila je Alma Mihaljević-Peleš, Klinika za psihijatriju KBC-a Zagreb. Uz novu prostoriju, o pacijentu se uvijek brine tim od petero stručnjaka. Za elektrošokove je potreban pristanak pacijenta ili skrbnika i u svakom trenu može odustati.
"Dakle, najčešće kod depresije, ali bome i kod drugih dijagnoza kao što je shizofrenija i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Međutim danas nekako kako postoje različite metode liječenja, to je rezervna metoda liječenja" nadodaje Mihaljević-Peleš.
U objavljenom izvješću spominje se i vezivanje za krevet, kojeg, kako stoji, ne bi smjelo biti za male pacijente. "Nekada je nažalost pacijenta potrebno i vezati. Između ostalog, nekad kad imate dijete koje bi sebi moglo ugroziti život, da ne dođe do samoozlijeđenja, potrebno je vezati djecu i odrasle", komentar je ministarstva zdravstva Milana Kujundžića.
Kako u jednu tako i drugu bolnicu stižu pacijenti iz cijele Hrvatske. Situacija je sve bolja, ali nije savršena. Što još traba učiniti da postanemo dio vrha Europe po uvjetima dostojinim pacijenata?
Da može još, može svakako. Prije svega standard je da svaki pacijent ima šest metara prostora u kojem obitava. Primjerice, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež ne ispunjava te uvjete jer je spomenik kulture. Za spoemenik kulture potrebne su posebne dozvole za bilo kakve građevinske radove. Inače, ovo izvješće provodi se već godinama i uvijek su u središtu bili zatvori i zatvorski sustav. Ovo je prvi put da se istražuju bolnice i to psihijatrijske bolnice. Kada su bili u Hrvatskoj prije godinu i pol dana, nadzirali su i zatvorski sustav i zaključeno je da prenapučenost, koja je dosad bila problem, smanjena, ali i dalje postoji problem, a to je fizičko kažnjavanje kod policijskog ispitivanja.
