Hrvatska teško da se po biločenu može uspoređivati sa Švedskom - a kad je u pitanju broj onih koji su se cijepili mi smo u prestižnom društvu Crne Gore, Rumunjske, Bugarske, Kosova, Albanije i Moldavije. Dakle na dnu Europe. Polovina se Hrvata ne želi cijepiti, neki se boje nuspojava, neki ne vjeruju cjepivu, neki ne vjeruju ni da postoji virus. Najmanje je takvih na Salima na Dugom otoku, oni su hrvatski rekorderi s 60 posto cijepljenih. A rekorder s druge strane, gdje se 88 posto nije cijepilo - je Dicmo.
Ovo je općina u kojoj je jedva svaka deseta osoba cijepljena,
moglo bi pisati na tabli u Dicmu, krševitu polju u Zagori, pola
sata vožnje od Splita. Za neslavnu titulu najslabije
procijepljene općine u državi načelnik nema odgovor.
Petar Maretić,općinski načelnik Dicma: "Držimo
se epidemioloških mjera, ali mislim da kao malo mjesto nismo
sigurnosna ugroza u Hrvatskoj".
Ipak, podaci kažu da je Dicmo na dnu, niti 12 posto je cijepljeno
s dvije doze, u obližnjoj općini Otok dva posto više, dok je
treći Zrinski Topolovac 15 posto.
U taj pitoreskni kraj u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji otišli
smo od običnih ljudi čuti zašto su najmanje cijepljena općina u
unutrašnjosti.
Đurđica Rogina, Zrinski Topolovac, rekla
je: "Postoje neki koji su se cijepili pa su imali gadne
nuspojave.Bilo je slučajeva. I zbog toga, ne znam, ja se ne želim
cijepiti.Moj razlog je jer sam bolesna na srce i bojim se
Pfizerovog cjepiva".
Kata Čibrić rekla je da se boji da ne umre
bezveze, od cjepiva.
No, našli smo i one koji žale što su prvu priliku za cijepljenje
propustili.
Miško Žeđa rekao je: "Ne znam kaj da vam
kažem, ima tu ljudi koji nešto ne vjeruju, ali šta ja znam. Kad
se cijepe ljudi onda bi se i ja, kaj sad, nije to neki
problem".
S druge strane, ovo su prvaci po procijepljenosti, bronca ide u
Sućuraj na Hvaru, srebro Saborskom kod Karlovca, a zlato općini
Sali na Dugom Otoku. Sa više od 60 posto daleko su najbolji u
državi, a načelnik objašnjava kako su nedostatak liječnika na
otoku nadoknadili uz pomoć zadarskih epidemiologa.
Zoran Morović, načelnik općine Sali, rekao je:
"Koji su 6-7 puta dolazili na otok cijepiti zainteresirano
stanovništvo. Ljudi na otoku žive većinom od turizma i shvatili
su da je to jako dobra referenca, kako za dolazak turista, tako i
za njihovo zdravlje".
Zvuči savršeno jednostavno, no baš se ovih dana pokazuje da
cijepljenje u Hrvatskoj gotovo da stoji.U odnosu na vrhunac prije
ljeta, posljednjih se dana došlo u situaciju da se na 100
stanovnika cijepi njih oko 0.15.
Vili Beroš, ministar zdravstva, izjavio je: "Ne
bih rekao da cijepljenje staje ili da je znatno usporenije. Moj
subjektivni dojam jest da je početkom ljeta situacija bila nešto
i problematičnija".
Objektivna je zato statistika koja pokazuje stanje na cijelom
kontinentu, na kojem prednjače zapadne zemlje. Portugal jedini
ima više od 80 posto cijepljenih, iznad 70 posto su i Španjolska,
Belgija, Francuska i Velika Britanija. Hrvatska je pak u društvu
najslabije cijepljenih, mahom njezinih susjeda. Nešto je bolja
Srbija, jedine gore u Uniji su Rumunjska i Bugarska, gora je i
BiH. Nepovjerenje u institucije, kažu i sociolozi, tipično je za
postsocijalističke zemlje.
Ivan Balabanić, Fakultet hrvatskih studija,
rekao je: "U toj procjeni treba li vjerovati političarima i
znanosti, u kojoj svatko priča svoju priču o Covidu, ili se možda
ipak izložiti riziku za kojeg građani vide da u većini slučajeva
nije baš toliko strašan, biraju opciju da se neće
cijepiti".
A kako je premijer danas naglasio, nikakve nagrade za cijepljene
ne dolaze u obzir.
"Nećemo davati bombone da se netko cijepi, inzistiram i na
osobnoj odgovornosti", rekao je Andrej
Plenković.
Skeptičnoj polovici nacije Vlada poručuje da je u posljednja dva
tjedna među zaraženima više od 86 posto onih koji se nisu
cijepili.
